Danas, 16. lipnja, s početkom u 19 sati, u Galeriji PM, otvara se izložba 'Posljednji materijali: Hommage Galeti', prema kustoskoj koncepciji Tee Hatadi, u čast multimedijalnom umjetniku i filmašu Ivanu Ladislavu Galeti (1947. - 2014). Izložba se otvara u sklopu 51. zagrebačkog salona.
vrijeme: 16.06.2016. 19,00
mjesto: Zagreb; HDLU, Galerija PM, Trg žrtava fašizma 16
Uz video radove Ivana Ladislava Galete nastale u produkciji Hrvatskog filmskog saveza, izložbi će, svojim radovima, doprinijeti Tihomir Milovac, Stipe Babić, Marko Golub, Igor Juran, Branka Cvjetičanin i Sandro Đukić te Vlasta Delimar i Milan Božić.
Ivan Ladislav Galeta je dobitnik Grand prixa za rad 'Višestruki autoportret u nestajanju' iz 1980. godine kojim se predstavio kao pozvani umjetnik na 48. Zagrebačkom salonu 2013. godine.
Galeta je za vrijeme trajanja izložbe, na zid Galerije Bačva grafitom ispisivao datume od dana nastanka autoportreta do zadnjeg dana izložbe. Uz datume je ispisivao i cijenu autoportreta. Ova 'proširena' fotografija snimljena je 25. rujna 1980. godine u Centru Georges Pompidou. Njena prodajna cijena svakim danom raste recipročno njenim nestajanjem za 1 € (neto), rekao je Ivan Ladislav Galeta.
Stvarajući Višestruki autoportret u nestajanju u prostoru Galerije Bačva Galeta je uvijek bio raspoložen podijeliti svoja promišljanja, procese i istraživanja s radoznalim posjetiteljima ali i kolegama, studentima i ljubiteljima Galetinog stvaralaštva. U tom procesu rada i druženja nastali su novi radovi i dokumentacija koja će prvi puta biti predstavljena upravo na ovoj izložbi, ističe Tea Hatadi, kustosica izložbe.
Ivan Ladislav Galeta (Vinkovci, 9. svibnja 1947. – Zagreb, 7. siječnja 2014.) živio je u selu Kraj Gornji pokraj Zagreba. Završio je Školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu (1967), diplomirao likovne umjetnosti na Pedagoškoj akademiji (1969.) te iz pedagoške znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1981). Od 1977. do 1990. bio je voditelj Multimedijalnog centra (MM) Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu, prvog hrvatskog sustavnog prikazivača domaćeg i stranog eksperimentalnog filma i videa. Osnovao je i vodio umjetničko kino Filmoteke 16 (1991-1994). Od 1993. stručni je suradnik za medije na Akademiji likovnih umjetnosti, Sveučilišta u Zagrebu, a docent postaje 16. 09. 1997, izvanredni profesor 11. 06. 2002., redoviti 11. 12. 2007. Od 01. 05. 2013. redoviti profesor u trajnom zvanju. Inicijator je uvođenja studija novih medija (2000.) te studija animiranog filma i novih medija (2004.) na istoj Akademiji. Filmove snima od 1969, a videoradove od 1975. godine. Od 1973. izlaže objekte-instalacije, fotografije-instalacije, prezentacije proširenog filma, video i televizijska djela, tekstove, zvučne instalacije, ambijentalne intervencije, ekološke projekte i akcije. Od sred¬ine 90-ih usvaja ekološko-umjetničku orijentaciju uza što vezuje reference na Henry David Thoreaua, Karela Čapeka, Masanobu Fukuoku, Billa Mollisona, Jamesa Joycea, Belu Hamvasa, Claude Moneta i dru¬ge. Djela mu se nalaze u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, Centru Georges Pompidou u Parizu, Oberhausenu , Avignonu, Hrvatskom filmskom savezu… Dobitnik je nekoliko značajnih nagrada; pored ostalog 1988. godišnju republičku nagradu za film «Vladimir Nazor» (Water Pulu 1869 1896) 1999. visoko odličje Chevalier de l’ordre des Arts et des Lettres Ministarstva kulture i komunikacije Republike Francuske 2012. republičku nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo u području likovne umjetnosti.
