Za književni časopis za znanstvenu fantastiku 'Ubiq' sigurno već znate, a možda ste već načuli da su iz tiska izašle prve tri knjige u novopokrenutoj Biblioteci 'Ubiq', koja u modernom dizajnu, džepnom formatu i po pristupačnim cijenama namjerava ponuditi nova djela domaćih pisaca i kritičara fantastičkih žanrova književnosti.
mjesto: Zagreb
Tako nam urednici biblioteke Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak te nakladnička kuća Mentor donose zbirku fantasy priča Aleksandra Žiljaka, kratki SF roman Darka Macana te prvu domaću knjigu iz studija epske fantastike Zorana Kravara.
Aleksandar Žiljak: Božja vučica
Ilustrator i pisac Aleksandar Žiljak šesterostruki je dobitnik nacionalne nagrade za znanstvenu fantastiku SFERA. Dosad je objavio zbirku novela Slijepe ptice te knjigu Kriptozoologija: svijet zagonetnih životinja (pod pseudonimom Karl S. McEwan). Njegove priče objavljene su u Njemačkoj, Danskoj, Argentini, Grčkoj, Italiji, Srbiji, NR Kini, Francuskoj, Poljskoj i u SAD-u, a zastupljen je i u The Apex Book of World SF (2009). S Tomislavom Šakićem uredio je antologiju hrvatske znanstvenofantastične novele Ad Astra (2006) te uređuje književni časopis za znanstvenu fantastiku Ubiq.
Ljepotice i zvijeri, čarobnjaci i carevi, ratnici i razbojnici obitavaju unutar korica druge prozne zbirke Aleksandra Žiljka Božja vučica. Fantastika, mit, predaja i povijesna fikcija isprepleću se u četiri pripovijetke ove knjige, svojevrsnom fantastičnom bestijariju, napisanom u ljubiteljima domaće znanstvene fantastike i fantasyja dobro poznatom Žiljkovu pripovjedačkom stilu.
Darko Macan: Koža boje masline
Darko Macan višestruko je nagrađivani pisac, autor stripova, scenarist stripova međunarodnog ugleda, ilustrator, kritičar, urednik i izdavač. Izabrane priče tiskao je 2003. u zbirci Teksas Kid (i još neka moja braća), a skoro sabrane 2009. u knjizi 42 / pročitaj i daj dalje. Autor je “neruševačke trilogije” žanrovskih romana za mladež Dlakovuk, Jadnorog i Pampiri. Pet puta dobio je nacionalnu nagradu za znanstvenu fantastiku SFERA, između ostalog 2001. godine za roman Koža boje masline. Nagradu Grigor Vitez primio je za romane Knjige lažu! (1997) i Žuta minuta (2005).
Motiv besmrtnosti jedna je od klasičnih tema znanstvene fantastike te ne treba čuditi što mu je Darko Macan posvetio svoj prvi znanstvenofantastični roman koji se sada prvi put pojavljuje kao samostalna knjiga. Uz obavezan začin tuđinskih rasa i svjetova, uzbudljive akcije i satire, ovaj nam je nagrađivani pisac ocrtao budućnost u kojoj će i dalje postojati zločin, kazna i iskupljenje.
Zoran Kravar: Kad je svijet bio mlad
Povjesničar književnosti, teoretičar stiha, esejist i pjesnik Zoran Kravar primio je 2009. Nagradu HAZU te Vjesnikovu nagradu za književnost Ivan Goran Kovačić za knjigu Uljanice i duhovi (Zagreb 2009). Dobitnik je Nagrade SFERA za esej o Tolkienu (2008).
Njegova knjiga Kad je svijet bio mlad: visoka fantastika i doktrinarni antimodernizam prvi je veći doprinos hrvatske humanistike proučavanju visoke fantastike (high fantasy), vrste popularne književnosti koja se naziva “epskom” i “romantičnom” fantastikom, ili najkraće fantasy. U 15 poglavlja razmatra se suodnos ranih i utemeljiteljskih fantasy djela – Hobita, Gospodara prstenova i Silmarilliona J. R. R. Tolkiena, Narnijskih kronika C. S. Lewisa, Panova blagoslova Lorda Dunsanyja, Zmije Ouroboros E. R. Eddisona, ali i opere Prsten Nibelunga R. Wagnera – i doktrinarnoga antimodernizma uobličenoga u nefikcionalnim djelima njihovih suvremenika Ludwiga Klagesa i Juliusa Evole, kao i kasniji odjek te veze na primjeru romanesknog ciklusa Zemljomorje Ursule K. Le Guin, filmskog serijala Zvjezdani ratovi Georgea Lucasa te recentnih hollywoodskih adaptacija Tolkienovih i Lewisovih romana.
(Izvor: NOSF)
