Splitski gudački kvartet održat će u subotu, 14. ožujka, s početkom u 12 sati, u foyeru splitskog Hrvatskog narodnog kazališta koncert koji su nazvali 'Podnevni divertimento s Miletićem, Beethovenom i Detonijem'.
vrijeme: 14.03.2015. 12 h
mjesto: Split; HNK, Trg Gaje Bulata 1
Program otvaraju Folklorne kasacije Miroslava Miletića, hrvatskog skladatelja, violista i glazbenog pedagoga, jednog od najizvođenijih hrvatskih autora dvadesetog stoljeća. Miletićeva je popularnost veća u inozemstvu nego u domovini. Njegov skladateljski opus nastaje na temelju pozitivnih iskustava tradicionalnoga glazbenoga govora, iskustava povezanih s glazbenim izrazima današnjice, a sve je to obogaćeno reminiscencijama na bujnost folklornog izraza kojemu je skladatelj oduvijek bio blizak i nekako intuitivno privržen. Njegovo poznavanje suvremenih glazbenih tijekova i djelomična primjena iskustava glazbene avangarde u mnogim njegovim djelima nikada nisu potisnuli njegovu očaranost jednostavnošću, moglo bi se čak reći naivnošću melodike i ritmike izvornoga folklornog podrijetla. Uz mnoga druga djela, to se posebno očituje u njegovim poznatim skladbama Danza per violino solo te u Folklornim kasacijama.
Gudački kvartet u c-molu br. 4, op. 18 Ludwiga van Beethovena druga je skladba u programu podnevnog koncerta. Prvih šest gudačkih kvarteta iz op. 18, uz klavirske sonate, bili su prvi veliki izazov na području komorne glazbe velikom skladatelju. Povijest bilježi da narudžbe nastaju pod patronatom princa Lobkowitza, mecene Beethovenovog najboljeg prijatelja Karla Amende po dolasku u Beč. Izazov je bio tim veći jer je imao doseći uzorne primjere Haydna i Mozarta, čija su se imena vezivala uz ovaj osobiti žanr komorne glazbe. Isprva radeći skice i studirajući djela druge dvojice bečkih klasičara, rada na opusu 18 prihvatio se u drugoj polovici 1798. godine, a svih šest kvarteta dovršio je do kraja 1799. Kvartet u c-molu posljednji je napisan i jedinome mu ne prethode nikakve skice. Jedinstven je i po tome što je samo on napisan u molu. I to upravo c-molu kojega je Beethoven birao i ranije za “Pathétique” klavirsku sonatu, ali i kasnije za Petu simfoniju ili završnu klavirsku sonatu iz opusa 111.
Kao posljednja skladba u programu koncerta Splitski će gudački kvartet izvesti Zaboravljene muzike - za gudački kvartet Dubravka Detonija, jedno od najpoznatijih djela ovog znamenitog hrvatskog skladatelja. Rođen 1937, Detoni je hrvatsku suvremenu glazbu obogatio za veliki opus u orkestralnom, komornom, solističkom, vokalnom i elektroničkom žanru. Ova skladba od svog je nastanka u Dubrovniku 1981. obišla svijet mnogim izvedbama, i u različitim obradama, pa čak i u onoj za tamburaški orkestar, a potvrdu njezine vrijednosti nalazimo i na nemalom broju zvučnih nosača na kojima je zabilježena. Radi se o tipičnoj Detonijevoj impresiji, iznesenoj u izbalansiranoj i vješto oblikovanoj glazbenoj formi, koju Detoni gradi s lakoćom, majstorski izvlačeći iz gudača svjež i originalan zvuk, koji, u optimalnom doziranju potencijala instrumenata, točno prenosi Detonijeve impresije.
