Nakon prvog predstavljanja, kao popratnog događaja u sklopu 14. venecijanskog arhitekture bijenala 2014, izložba 'Podizanje zavjese - srednjoeuropske arhitektonske mreže' predstavlja se i hrvatskoj publici. Izložba se otvara u NO galeriji Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, u utorak, 11. kolovoza 2015. u 19 sati, i ostaje otvorena do 13. rujna o.g. Ulaz je besplatan.
vrijeme: 11.08.2015.
mjesto: Zagreb, MSU, NO galerija
U središtu izložbe i istraživačkog projekta važnost je arhitektonskih mreža, a unutar kojih su se formirale važne osobnosti, kao što su Drago Ibler, Lucjan Korngold, Adolf Loos, Juraj Neidhardt , Elemér Zalotay, te profesionalne mreže (Radna grupa Zagreb, Danska Grupa ili Arbeitsgruppe 4) koje su radile na razvoju i širenju modernizma u Srednjoj Europi 20. stoljeća.
Takva arhitektonska povezivanja imaju zajedničke vizije društvenog, urbanog i arhitektonskog razvoja. Istraživanja u sklopu izložbe prikazuju natječaje, edukaciju, konferencije, neformalne susrete i priopćenja, te prateću mrežu regionalnih, nacionalnih i međunarodnih utjecajnih globalnih suradnji – što se sve odrazilo čak i u Africi, na Bliskom istoku ili u Americi.
Arhitektonska kultura Srednje Europe, koja se oblikovala kroz razmjene unutar regije i kroz veze s drugim međunarodnim središtima, i dalje uglavnom izostaje iz zapadnog povijesnog diskursa. Iako su transformativne priče o modernizmu često rezultat prelaska državnih granica, strukovnih ili institucionalnih granica, one se ne uklapaju lako u trenutne narative univerzalne moderne, njezinih nacionalnih varijanti i periferije. Izložba stoga predstavlja kartu inicijativa i projekata koji koriste različite kanale razmjene, ruše ograničenja i proširuju polja arhitektonskih djelatnosti - odlomke izabrane iz posljednjih stotinu godina moderne u srcu Europe.
To nije izložba posvećena pojedinim arhitektima i remek-djelima nego govori o načinima na koje su se razvijale arhitektonske kulture Srednje Europe. Tragovi međunarodne mreže ljudi, ideja, institucija, tehničkih rješenja, zakonodavstava i susreta omogućuju popunjavanje praznina sadašnje historiografije te bolje razumijevanje fenomena modernizma i modernizacije, kako u Srednjoj Europi tako i drugim dijelovima svijeta u kojim je imala utjecaja.
Kako bi prikazali raznolikost mreža u regiji, odabrane su studije slučaja od kraja Prvog svjetskog rata, kada su se pojavile moderne države u regiji, kroz poslijeratnu socijalističku eru sve do današnjih demokracija i slobodnog tržišta. Priče prelaze granice Austrije, Mađarske, Poljske , bivše Čehoslovačke, današnje Češke i Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije, koja je naslijedila bivšu Jugoslaviju. Šest tematskih cjelina, Eksperimenti, Suradnje, Istraživanje, Razmjene, Susreti i Javnost predstavljaju polja istraživanja projekta. (MSU)
Opširnije
