Perspektive prostornog razvoja RH - skup

U sklopu tematskih cjelina: Republika Hrvatska i Europska unija, Gospodarske i socijalne promjene u prostoru, Identitet, graditeljsko naslijeđe i zaštita prostora te Infrastruktura i prostor istaknuti znanstvenici i stručnjaci istražuju uvjete i okolnosti izrade Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske.

Godine 1997. donijeta je Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. Taj je dokument u sklopu raspoloživih mogućnosti usklađen s osnovnim načelima Europske unije. S obzirom na današnju situaciju te aktualne procese EU – bitne dijelove Strategije treba preispitati i novelirati.
Ovaj skup, raspravljajući o perspektivama prostornog razvoja, pokreće izradu Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske kao transresornoga dokumenta koji zastupa holistički pristup prostoru kao temeljnom nacionalnom dobru.

Europska je komisija 1999. godine u dokumentu Europske perspektive prostornog razvoja dala neobvezujuća okvirna usmjerenja za sve subjekte s ovlastima u prostornom planiranju. Strateška je namjera stvoriti odmjerenu, održivu, sveobuhvatnu, multisektorsku i usmjerujuću strategiju prostornog razvoja zemalja Europske unije.

Od 2005. godine i početka pregovora, Hrvatska je provela niz korjenitih promjena i uskladila svoje zakonodavstvo i provedbene aktivnosti sa standardima Europske unije u svim područjima obuhvaćenim pravnom stečevinom.

Prostorne, socijalne i gospodarske promjene obvezuju na kontinuirano promišljanje razvoja i određenje sastavnica prostorne politike. U tom kontekstu unaprjeđenje stanja u prostoru moguće je upravljanjem prostorom u kojem je jedan od čimbenika i podsustav prostornog uređenja. Upravljanje prostorom mora prvovažno omogućiti uvjete održivog korištenja nekretnina, građenja i zaštite sukladno pozitivnoj europskoj legislativi i praksi.

Perspektive prostornog razvoja usmjerene su na postupno jačanje položaja Republike Hrvatske u kontekstu prostornih politika šireg okruženja i orijentiraju se vrijednostima europskog pristupa. Polazeći od identiteta prostora temelje se na očuvanju i prezentaciji regionalnih prostornih obilježja, kulturnih dobara, krajolika i okoliša kao čimbenika unaprjeđenja društvenog i gospodarskog razvoja i nacionalnog identiteta. One upućuju na viši stupanj usklađenosti sektorskih razvojnih politika, razvoj i inovacije, jačanje servisa javnog interesa te uključivanje javnosti.
Opći ciljevi perspektiva prostornog razvoja predlažu:

• jačanje potencijala razvoja Republike Hrvatske i položaja u europskom sustavu prostornog razvoja;
• regionalne koncentracije (klastere) aktivnosti i investicija konkurentne u nadmetanju i inovacijama;
• poboljšanje teritorijalnog upravljanja ruralnim i urbanim područjima;
• izgrađivanje kriterija vrsnoće kao polazišta svake intervencije u prostoru;
• poboljšanje mreže naselja - policentričan razvoj;
• očuvanje, uređenje i zaštitu prostornih obilježja i vrijednosti te prirodnih i kulturnih dobara kao čimbenika gospodarskog i društvenog razvoja, regionalnog i nacionalnog identiteta;
• učinkovitije povezivanje s transeuropskim infrastrukturnim koridorima (prometni i energetski sustavi);
• razvoj transeuropskog upravljanja rizicima;
• jačanje ekoloških struktura i kulturnih resursa kao dodanih vrijednosti;
• odabir scenarija za uspješni prostorni razvoj.

Usmjerenje prostornog razvoja danas koristi koncepte/scenarije ostvarivanja različitih razvojnih mogućnosti. U europskom kontekstu razlikuju se: scenarij „rizika“ („Overall Risk“); scenarij „rasta“ („Growth“; „Competition“); scenarij „kohezije“ („Cohesion“), scenarij „sigurnosti“ („Security“; „Protection“) i dr.
Željeno usmjerenje razvoja može se postići stupnjevanom primjenom razvojnih određenja usporedivih s određenjima razvojnih scenarija uz sudjelovanje javnosti. Viši stupanj razvoja društva postiže se jačanjem etičkih načela u politici i gospodarstvu koja otvaraju mogućnosti primjerenijem sustavu prostornog uređenja. (Izvor: HAZU)
 
Program skupa

•  Potrebno donijeti novu hrvatsku strategiju prostornog razvoja (Hina, 25.10.2011.)