Hektorović je svoj Tvrdalj počeo graditi dvadesetih godina 16. stoljeća, a do kraja ga nije dovršio ni u dubokoj starosti. U opširnoj oporuci najviše riječi posvetio je Tvrdalju tražeći od svojih nasljednika da ga završe u skladu s njegovim detaljnim zamislima.
Svugdje po Tvrdalju dao je uklesati kamene natpise pa se može reći, smatraju nakladnici, da je i Tvrdalj svojevrsna kamena knjiga jer u "Ribanju" navodi kako je na Tvrdalju dvadeset i više kamenih natpisa.
Ocjenjuju kako je riječ o zatvorenu samodovoljnu svijetu u malom, kojeg je Hektorović posvetio vječnom graditelju svijeta - Bogu, odnosno Stvoritelju svega.
Posebna zanimljivost Staroga Grada je i antičko Starogradsko polje koje se prostire od Staroga Grada do Vrboske, čija je podjela napravljena u 4. st. prije Krista, a napravili su ga grčki kolonisti, osnivači Farosa, Starogradsko polje podijeljeno je na 72 parcele, ograđeno suhozidima i povezano putovima.
Polje je, ističu nakladnici, s povijesnom jezgrom Staroga Grada, uvršteno 2008. godine na UNESCO-vu Listu svjetske baštine.
Knjiga "Ribanje i ribarsko prigovaranje Petra Hektorivića - Mali vodič", sastavljena je od pet poglavlja: Život Petra Hektorovića, Ribanje i ribarsko prigovaranje, Tvrdalj, Hektorovićevi kameni natpisi, Kratko o Starome Gradu i njegovom polju.
Riječ je, ističu nakladnici, o iznimno lijepom i podatkovno bogatu vodič za namjernika u Stari Grad, najstariji i najdugovječniji grad na hrvatskom tlu.
Hrvatski književnici Petar Hektorović i Hanibal Lucić kao pripadnici najstarijega otočnoga plemstva bili su veliki zemljoposjednici, a njihove kuće i ljetnikovci izgrađeni su od plodova Starogradskoga polja.
Hektorović je pjesnik zamišljen nad prolaznošću ovozemaljskoga, a njegovo "Ribanje i ribarsko prigovaranje" jedinstveno je djelo hrvatske renesanse. (Hina)
