Leksikografski zavod 'Miroslav Krleža' središnja je hrvatska leksikografska ustanova koja je dala velik prinos podizanju hrvatskog intelektualnog standarda i trajno nastoji odgovarati na aktualne kulturne potrebe i odnose, istaknuto je 4. studenog na obilježavanju 75. obljetnice te ustanove.
vrijeme: 04.11.2025. -
mjesto: Zagreb
O enciklopedistici i leksikografiji i Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža govorili su ravnatelj LZ-a Filip Hameršak i glavni ravnatelj Bruno Kragić u Velikoj dvorani Leksikografskog zavoda u Zagrebu
Leksikografski zavod Miroslav Krleža središnja je hrvatska leksikografska ustanova, napomenuo je Hameršak i dodao kako je utemeljen kao Leksikografski zavod FNRJ odlukom jugoslavenske vlade od 5. listopada 1950.
Podsjetio je i da je preimenovan 1962. u Jugoslavenski leksikografski zavod te su 1972. osnivačka prava prenesena na Hrvatski sabor. Godine 1991. uredbom Vlade RH dobio je sadašnje ime, a njegov ustroj i područje djelovanja uređeni su zakonom iz 2003. kojim je institucionaliziran kao javna ustanova u djelatnosti leksikografije i enciklopedistike od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku, dodao je Hameršak.
Naglasio je kako je Zavod osnovan na poticaj Miroslava Krleže koji je bio i njegov prvi ravnatelj. Podsjetio je kako je Krleža osnivanje Zavoda mogao ostvariti u Zagrebu jer je već postojala jaka leksikografska tradicija i neposredno radno iskustvo na Hrvatskoj enciklopediji čiji je glavni urednik Mate Ujević.
Krleža je zamislio, i kao glavni urednik vodio, specifični projekt Enciklopedije Jugoslavije, Ujević je bio glavni urednik prve zavodske strukovne enciklopedije - Pomorske enciklopedije, napomenuo je Hameršak i dodao kako je treće temeljno zavodsko izdanje u tom razdoblju bila opća Enciklopedija Leksikografskog zavoda.
Produkcija LZ MK može se mjeriti s onom na najvećim svjetskim jezicima
Nova, opća enciklopedija pod nazivom Hrvatska enciklopedija, naglasio je, izašla je u 11 svezaka između 1999. i 2009., a oko 30 posto prostora u njoj posvećeno je nacionalnoj hrvatskoj građi.
Podsjetio je da je Zavod objavio niz strukovnih, odnosno posebnih enciklopedija poput Medicinske enciklopedije, Šumarske, Tehničke, Poljoprivredne i Enciklopedije fizičke kulture te onih o pojedinim umjetničkim granama kakve su Enciklopedija likovnih umjetnosti , Muzička i Filmska enciklopedija te Enciklopedija hrvatske umjetnosti i Hrvatska književna enciklopedija.
Personalnom Krležijanom, o djelu M. Krleže započet je niz sličnih djela u formi leksikona kao što su Leksikon Marina Držića, Leksikon Ruđera Boškovića, Leksikon Antuna Gustava Matoša, a Istarskom enciklopedijom i niz regionalnih izdanja poput Zagrebačkog leksikona, Enciklopedije Hrvatskoga zagorja i Turopoljski leksikon.
Glavni ravnatelj Bruno Kragić podsjetio je na objavljivanje strukovnih leksikona, koje se osobito intenziviralo 90-ih godina 20. i početkom 21. stoljeća. Tako su objavljeni Pomorski, Medicinski Ekonomski, Hrvatski opći leksikon, Opći religijski leksikon, Filmski, Nogometni, Tehnički, Pravni, Filozofski i Likovni leksikon, dodao je.
Istraživačkom i bibliografskom sastavnicom izdvaja se Hrvatski biografski leksikon koji je dosad tiskan u devet svezaka, napomenuo je i dodao kako posebnu cjelinu čini Bibliografija rasprava i članaka koja je od 1956. do 2004. obradila više od 40 struka na temelju šireg kataloga s više od dva milijuna jedinica.
Napomenuo je da je Zavod objavio i više izdanja Atlasa svijeta i Atlas Europe te Hrvatski povijesni atlas, Osmojezični enciklopedijski rječnik (8 svezaka), Rječnik hrvatskoga jezika, Enciklopedijski rječnik humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja, Hrvatski mjesni rječnik i Hrvatske egzonime itd.
U novije doba, uz rad na rekonceptualizaciji, dopunama i proširivanju Hrvatske enciklopedije kao trajno internetsko izdanje te rad na Hrvatskom biografskom leksikonu uz internetsko proširenje kao temeljnim izdanjima, Zavod se osobito posvetio digitalizaciji tiskanih enciklopedija i leksikona, istaknuo je Kragić.
Ocijenio je kako je LZ MK ustanova koja je dala velik prinos održavanju i podizanju hrvatskoga intelektualnog standarda, čija se produkcija brojem i raznovrsnošću može mjeriti sa sličnom djelatnošću na najvećim svjetskim jezicima.
Leksikografski zavod Miroslav Krleža trajno nastoji odgovarati na aktualne kulturne potrebe i odnose, ali ih i nadilaziti, istaknuo je. (Hina)
