Profesor na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Berislav Majhut, u predavanju u Židovskoj općini Zagreb, podsjetio je na prinos što su ga Židovi dali nakladništvu u Hrvatskoj u razdoblju od 1850. do 1941. godine, govoreći o dijelu toga nakladništva - dječjoj književnosti i o poznatoj zagrebačkoj knjižari Kugli-Deutsch.
vrijeme: 14.02.2012.
mjesto: Zagreb: Kino Europa
Predavanje je održano u sklopu redovitih kulturnih priredba što ih utorkom u u Židovskoj općini Zagreb priređuje Kulturno društvo Miroslav Šalom Freiberger.
Majhut, koji je i stručnjak za dječju književnost, istaknuo je kako je temu predavanja odabrao potaknut nedavnim skupom o dječjoj književnost, na kojemu je rečeno da je najveći broj naslova s područja dječje književnosti u razdoblju druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća objavio Hrvatski pedagoško-književni zbor (HPKZ) što ga je 1871. osnovao Ivan Filipović.
Ali, istaknuo je, činjenice govore nešto drugo, jer je HPKZ u navedenome razdoblju objavio 132 naslova dječje književnosti, a Kugli ih je objavio gotovo deset puta više, odnosno 1300 od ukupno osam tisuća naslova dječje književnosti objavljenih u spomenutih gotovo devet desetljeća. Ne želeći ulaziti u razloge takvih ocjena Majhut je ipak rekao da su one ideološke prirode.
U nastavku predavanja govorio je o povijesti i djelovanju knjižare Kugli - najstarije knjižare na području tadašnje Kraljevine Jugoslavije.
Podsjetio je da je Stjepan Kugli, koji je po dolasku u Zagreb najprije radio kao pomoćnik u knjižari Lavoslava Hartmana u Ilici 30, u kojoj su bile i knjižara i tiskara, a Hartman je pak kupio tu radnju što ju je 1852. osnovao sam Ljudevit Gaj.
Stjepan Kugli, zajedno s Albertom Deutschem, preuzima 1881. Hartmanovu tiskaru i knjižaru, a od 1902. vodi ju sam. Nakon njegove smrti 1915. knjižaru nastavlja voditi njegov sin Rudolf, a nakon njegove smrti 1933. braća Stjepana Kuglija Ivo i Zlatko.
Isto tako, dodao je Majhut, Stjepan Kugli je 1903. otkupio od Roberta Ferdinanda Aurea najstariju postojeću knjižaru u Zagrebu i u ovome dijelu Europe - onu Franje Župana, osnovanu davne 1794.godine. (Hina)
