Preskočite na glavni sadržaj

NSK na zaštiti knjiga požeškog franjevačkog samostana

Djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK), koji i ove godine nastavljaju sa zaštitom knjiga u vlasništvu vjerskih zajednica, boravit će od 6. do 10. rujna u Požegi radi zaštite knjižne građe požeškog franjevačkog samostana.
vrijeme: 06.09.2010.
mjesto: Požega
url: http://www.nsk.hr
Oko 3000 svezaka Zbirke starih i rijetkih knjiga na odgovarajući će se način smjestiti, zaštititi i stručno obraditi, a s vremenom je planirano i otvaranje zbirke za javnost. Kako je priopćeno iz NSK, među knjigama je i više od 550 rijetkih djela stare hrvatske književnosti.

Iako se na prvi pogled čini da je građa u dobrom stanju, ona ipak ima raznovrsne oblike oštećenja nastalih učestalom uporabom, djelovanjem vlage i drugih atmosferskih i krutih onečišćujućih tvari kao i biološka oštećenja nastala djelovanjem plijesni, kukaca i glodavaca, kažu u NSK.

Konzervatori-restauratori Odjela za zaštitu građe stvorit će uvjete optimalnih uvjeta pohrane, uz mjerenje vlažnosti i temperature zraka. Obavit će se pregled stanja građe, čišćenje, dezinfekcija, neutralizacija, popravci uveza, kako bi se spriječilo daljnje propadanje. Kurativnom zaštitom bit će utvrđeni prioriteti za restauratorske zahvate, koji se financiraju putem natječaja Ministarstva kulture.

Prema planovima franjevačkog samostana, koje podržava i požeška gradska uprava, inventarizaciju i katologizaciju građe, kao i skrb o stanju građe i higijeni prostora, obavljat će knjižničar, dok će se kurativna zaštita odvijati u skladu s dotokom sredstava od Ministarstva kulture.

Prema povijesnim dokumentima, požeški franjevački samostan sagrađen je oko 1285., no zbog brojnih neprilika, kao što su požari, pljačke te uništenje u doba turskih osvajanja, samostan nije održao kontinuitet svoje djelatnosti.

Iz istog je razloga i njegova knjižnica sačuvana u znatno manjem opsegu od očekivanog, a sadrži građu iz nekadašnje požeške i veličke knjižnice.

Uz brojna strana djela iz raznih struka, posebno mjesto zauzimaju i dvije inkunabule. Značajna je i Zbirka rukopisa i arhivske građe. Rukopisi potječu iz 18. i 19. stoljeća, a među njima je i rukopis K. Adžića Povijest crkve Kristove.

(Hina)