Natječaj za sudjelovanje na izložbi 28. Slavonski biennale (Rok: 30.9.2022.)

Slavonski biennale je skupna, žirirana izložba na kojoj se predstavlja suvremena vizualna umjetnost po izboru Ocjenjivačkog suda u sastavu: dr. sc. Miško Šuvaković, predsjednik, Miran Blažek, dr. sc. Olga Majcen Linn, Darko Šimičić I Valentina Radoš, kustosica izložbe, naslovljena 𝐍𝐨𝐯𝐞 𝐩𝐚𝐫𝐚𝐝𝐢𝐠𝐦𝐞 𝐬𝐫𝐞ć𝐞 - 𝐨𝐝 𝐨𝐬𝐣𝐞č𝐤𝐞 𝐝𝐚𝐝𝐞 𝐝𝐨 𝐬𝐮𝐯𝐫𝐞𝐦𝐞𝐧𝐨𝐠 𝐤𝐚𝐨𝐬𝐚

Izložba je polazište za iskorak u stvarni život. Biti među oblicima života koji traže, gube, pronalaze ili proizvode novu/nove paradigmu/paradigme sreće. Izložba je platforma za gestu, djelovanje, ponašanje – u krajnjem slučaju, ulazak u javni život među ljude, slučajne prolaznike, namjerne sugovornike ili neočekivane partnere i izgubljene sablasne figure koje lutaju gradom, pasažima, hodnicima, stubištima i trgovima. Zadatak je „jednostavan“: proizvesti paradigme sreće između dvaju virusnih pandemijskih valova, u vremenu još jednoga europskog brutalnog rata, hodajući prostorima lokalnih/globalnih ekonomskih kriza, otkrivajući društveni autizam, skrivene paranoje i kolektivne shizoanalize. Čini li se mogućim naći novu paradigmu sreće? Ako je n-e-m-o-g-u-ć-e pronaći ju, tada ju treba proizvesti usprkos psihoanalitičkim traumama, pukotinama kognitivnih arhitektura i totalnih ekoloških entropija.

Izložbom treba pokrenuti premještanja predmeta, postavljanja situacija i izvođenja događaja koji anticipiraju, sugeriraju ili, možda, ostvaruju afekte sreće. Intenzitete koje treba tjelesno osjetiti. Intenzitete može proizvesti svaka dobro tempirana umjetnička akcija: novim digitalnim medijima, tjelesnim ili bihevioralnim performansom izvan ili usred javnog prostora, zamrznutom ili odmrznutom fotografijom, participatornim učincima u gradskim kvartovima, aproprijacijom aktualnih ili brisanih povijesnih tragova, neočekivanim slikarskim obratom, didaktičkim ili antididaktičkim lecture performansom, ubrzavanjem razlika ili prizivanja duhova, odnosno kulturalnim taktičkim medijima. Izložba treba omogućiti da je svaka direktna ili potisnuta fantazija moguća, otjelotvorena i bačena u stvarni svijet. Je li sreća susret licem u lice s vrtoglavicama, lebdenjima, klizanjima, pomicanjima, nepodudaranjima i izazivanjima svijeta kao scene stvarnog života na kojoj se igra paradigma nove moguće ili nemoguće sreće? Izazov!

Grad Osijek u povijesti ima označiteljski okidač, a to je mitski narativ o osječkoj dadi. Pokretanje slika estetskog kaosa i indeksiranje ili mapiranje iznenađujuće i ubrzane – sasvim prolazne – suvremenosti. Dada je polazište, ali nikako granica ili horizont. Paradigme sreće treba iznova i iznova – usprkos nepovoljnim vjetrovima i kovitlacima – otkrivati, izvoditi, pokretati, proizvoditi i otvoriti na izložbi koja je izazov za sve nas! - 𝐌𝐢š𝐤𝐨 Š𝐮𝐯𝐚𝐤𝐨𝐯𝐢ć
 

Slavonski biennale žirirana je izložba koja se od 1968. godine održava u osječkom Muzeju likovnih umjetnosti. Ta činjenica manifestaciji daje određenu ozbiljnost tradicije, dok kalendarski ritam bijenalnog održavanja zahtijeva jasno ishodište u trenutku i pozoran pogled u budućnost. 28. inačica ove manifestacije održava se glavnim dijelom u 2022., u godini specifičnoj po tome što je pandemijska ugroza naizgled preko noći zamijenjena ponovnim ratnim razaranjima na tlu Europe. Prepoznajući globalna gibanja kao polaznu točku u tumačenju naslova Nove paradigme sreće, podnaslov pak fokusira mjesto održavanja, kulturološko i geopolitičko ishodište Slavonskog biennala - od osječke dade do suvremenog kaosa. U kolovozu 1922. godine u kinodvorani nekadašnjeg hotela Royal u Kapucinskoj ulici ovoga našeg omanjeg grada na rubu Europe održana je Dadaistička matineja, koja je instantno povezala ovdašnje kulturne tokove s avangardnim težnjama daleko većih sredina. Danas, jednako kao i u prošlom stoljeću, nužno je i očekivano dokazati da umjetnost može i mora biti vezivo u komunikacijskim sistemima suvremenosti. U svijetu u kojem je apsurd postao mainstream i stvarnost nepovratno virtualna postavljamo pitanje kako i gdje pronaći novu paradigmu sreće kojoj ćemo težiti i po kojoj ćemo željeti živjeti? To je ujedno i pitanje koje postavljamo umjetnicima/umjetnicama koji/koje se prijave za sudjelovanje na ovoj izložbi. - 𝐕𝐚𝐥𝐞𝐧𝐭𝐢𝐧𝐚 𝐑𝐚𝐝𝐨š