Natječaj za 51. Zagrebački salon vizualne umjetnosti

Koncepcija
 

U tematskom pozivu za 51. zagrebački salon, s obzirom na sva društveno-politička previranja koja su materijalizirana i završnim velikim valom prisilnih migranata s Istoka i medijskim napisima o tome kako migranti navodno dezintegriraju Europu (npr. Slovačka cinički objavljuje kako će primati samo kršćane kada se objavi raspodjela izbjeglica iz Sirije među članicama EU, Mađarska pak otvara žičani zid s bodljikavom žicom visok četiri metra duž 175 kilometara granice sa Srbijom), pozivamo se na moćnu detekciju Borisa Groysa:

“Danas živimo pod iluzijom mira i slobodnoga tržišta kao što se živjelo krajem 19. stoljeća, prije Prvoga svjetskog rata. Naš sadašnji način života vrlo je sličan drugoj polovici 19. stoljeća: masovna kultura, zabava umjesto visoke kulture, terorizam, zanimanje za seksualnost, kult celebrityja, otvoreno tržište itd. Prije uspona imperijalne Njemačke svi su na Zapadu vjerovali da je riječ o kapitalističkom interesu, iako su u Njemačkoj svi znali da se radi o pripremama za rat” (Groys, 2013).

Nadalje, s obzirom da smo 2015. godine pomalo prešutno (osim zbornika radova koji je uredio Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković) obilježili stotu obljetnicu rođenja Ivana Supeka (Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.), među ostalima, borca za mir i humanista, u okviru koncepcije/teme Izazovi humanizmu ujedno nastojimo podsjetiti da se Ivan Supek u svojim Načelima humanizma (u knjizi Krivovjernik na ljevici, Bristol 1980., Zagreb 1992.) demonstrirao i kao kritičar procesa globalizacije (dakako, one ekonomske koja radi na slobodnom protoku kapitala ali ne i na slobodnom protoku ljudi) i kao zagovornik teze o socijalnoj jednakosti.

Upravo na tome tragu nastojimo umjetnike/ice usmjeriti na kritičko iščitavanje humanizma (koji se danas doima kao floskula, otrcan iskaz, ispraznica bačena pod tepih nekih daleko popularnijih riječi, iskaza, a pritom i na kritičko iščitavanje i Supekovih Načela humanizma) i promotriti humanizam u okviru trojstva vječnodominirajuće opresije – rasizam, seksizam i specizam, diskriminacije na osnovi rase, spola i vrste (životinje i biljke, Zemlja). Dakle, kako vizualizirati Zlo i Dobro naših dana, kako vizualizirati humanizam u bilo kojem mediju vizualne kulture? Ili Supekovim određenjem:

“Humanizam… To je jedina ideja koja može povezati čitav svijet. Svijet se i ne može ujediniti na jednoj moralnoj ili vjerskoj ideji, nego mora imati jednu vrlo široku podlogu kakvu ima humanizam.”

Ivan Supek, fizičar, književnik, povjesničar, filozof, borac za mir i humanist, usp. Preživljavati usprkos, zbornik radova objavljen povodom stote obljetnice rođenja Ivana Supeka, ur. Nikola Biliškov (2015.). (zapisano 30. kolovoza 2015., Suzana Marjanić i Marijana Stanić)
 

Sudjelovanje umjetnika

Prijavljeni radovi mogu biti svih umjetničkih disciplina u području vizualne umjetnosti. Pritom su dobrodošli i site-specific radovi koji uključuju vanjski prostor zgrade  HDLU-a  – arkade.  Umjetnici/ice mogu se, u okviru naslovne teme, referirati i na arhitekturalnu povijest zgrade: Džamija (1941.-1945.), Muzej revolucije (1945.-1990.), Dom HDLU (1990.-)…

Pravo na odaziv imaju:

• vizualni umjetnici svih generacija i umjetničkih disciplina sa stalnim prebivalištem u Republici Hrvatskoj
• kustosi i kustoske koncepcije koje obuhvaćaju vizualne umjetnike svih generacija i umjetničkih disciplina sa stalnim prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

Umjetnici mogu prijaviti 2 umjetnička djela nastala nakon 1. 7. 2013. godine. Kustosi mogu, kroz kustosku koncepciju, prijaviti 1-5 autora/ica s 1 umjetničkim djelom  po autoru nastalim nakon 1. 7. 2013. godine uz izjavu pristanka svakog pojedinog autora na izlaganje.