Arheološki radovi u sklopu višegodišnjeg projekta 'Ranokršćanska bazilika sv. Marije Formoze - istraživanje, zaštita, prezentacija' nastavljeni su prošloga tjedna na zelenoj površini ispred istoimene pulske kapelice, a ove godine iskopi se vrše u području srednjeg i južnog broda kod pročelja bazilike, doznaje se od voditelja Željka Ujčića iz Arheološkog muzeja Istre.
vrijeme: 03.10.2011.
mjesto: Pula
- Do sada smo utvrdili da je austrijska gradnja izuzetno uništila južnu stranu, no pronašli smo dobro očuvani temeljni dio zida južne kolonade. Cilj je da jednoga dana ondje bude arheološki park, a da bismo tako nešto mogli napraviti, najprije moramo u revizijskom istraživanju utvrditi konkretno stanje ostataka bazilike i njihovu očuvanost. Tada ćemo moći ucrtati njezin okvir i predstaviti gabarite bazilike i brodova, odnosno svetišta i sakristija, te započeti s konzervatorsko-zidarskim radovima. Svake godine istražujemo određenu dionicu u skladu s osiguranim sredstvima, ispričao je Ujčić dodajući da će ovog puta na terenu biti otprilike dva mjeseca i to zahvaljujući investitorima - Ministarstvu kulture, Istarske županije, Grada Pule i Arheološkom muzeju Istre, koji je ujedno izvođač radova.
Nakon završetka revizijskih istraživanja pristupit će se izradi izvedbenog projekta arheološkog parka, čije bi nalaze posjetitelji mogli razgledavati tijekom dana, dok bi se noću palio hologram koji bi pomoću laserskih zraka u prirodnoj veličini rekonstruirao trodimenzionalnu sliku bazilike.
Projekt, možda jedinstven u Europi, osmislili su upravo Ujčić, inače viši kustos, vanjski suradnik AMI-ja, te vanjski suradnik muzeja arhitekt Anton Percan. Njihovo idejno rješenje također predstavlja pionirski pothvat laserskog prikazivanja arheološkog nalazišta budući da se radi o velikom iskoraku k prezentaciji baštine putem primjene modernih medija.
Na tom su području arheološki radovi počeli još 2004., s tim da je nedostatak financijskih sredstava odmah potom uzrokovao višegodišnji prekid istraživanja. Posljednjeg puta oni su bili izvedeni u srpnju prošle godine i to na manjoj dionici na području sjevernog broda i pročelja.
Prve godine iskapanja izvođače je iznenadilo otkriće nešto manje od dva kvadrata starokršćanskog mozaika iz 6. stoljeća, koji je viticama s raznobojnim ljiljanima, pletenicama, grčkim križevima, medaljonima s rozetom ili stiliziranim kristogramom krasio pod u sjevernoj kružnoj sakristiji.
Sjeverozapadni kut bazilike istražen je 2009. te su tada arheolozi doznali da je zapadno pročelje bazilike nasjelo na stariji objekt tipičan za kasno republikansko i carsko razdoblje, a tadašnji graditelji su rješenje pronašli u rasteretnom luku koji je malo izašao iz korpusa bazilike.
Pretpostavlja se da je bazilika iz Justinijanova doba, odnosno 6. stoljeća, koju je dao sagraditi ravenski nadbiskup Maksimilijan rodom iz Veštra, bila bogato ukrašena zidnim i podnim mozaicima. Bazilika velike sakralne, umjetničke i arheološke vrijednosti bila je biser ranokršćanske umjetnosti na Mediteranu te je zbog iznimne ljepote dobila naziv Formoza.
No, fazi najvećeg sjaja uslijedila je ona potpune zapuštenosti u srednjem vijeku, kada je objekt počeo tonuti u močvaru, a osim toga najvjerojatnije ga je 1243. godine poharao požar. Također, kameni materijal bio je kasnijih desetljeća iskorištavan za obnovu drugih zdanja. (Izvor:
Glas Istre)
