Od 26. studenog, na medijskoj fasadi MSU –a postavljen je rad Marka Lulića 'Muzej revolucije'. Lulićev rad propituje današnje značenje pojmova 'muzej' i 'revolucija' te promatrača potiče na raspravu o tome kakvo je značenje muzeja u 21. stoljeću i kakva su im očekivanja/snovi od te institucije.
vrijeme: 26.11.2010.
Rad Muzej revolucije Marka Lulića prvi je put bio realiziran kao tekstualna instalacija na bečkom novom Belvedere muzeju. Nadahnuće za rad bio je Muzej revolucije u Beogradu koji je 1961. projektirao hrvatski arhitekt Vjenceslav Richter. Taj muzej nije nikad bio dovršen – ostao je samo na podrumu koji postoji i danas u šipražju novobeogradskog naselja.
Za Lulića taj je muzej primjer kako se mogu rasplinuti snovi ili revolucije te kako se navještenja novih vremena pretvaraju u simbole propasti. Nerealizirani projekt hrvatskog arhitekta Vjenceslava Richtera u Beogradu reinterpretira umjetnik u radu na zapadnoj fasadi MSU-a koji golemim dimenzijama i sadržajem poziva na promišljanje ne samo prošlosti nego i suvremenosti.
Umjetnik Marko Lulić (rođen 1972) bavi se temama arhitekture, spomenka, javnih prostora, naslijeđa modernizma u Istočnoj i Zapadnoj Europi. Njegova umjetnička strategija je da se referira na (netočne) prijevode i transfere. Objekte i prostore ispunjava posve novim značenjima pomoću istančanih pomaka u građi ili konceptu, a na temelju formalnih aspekata i kulturalnih, društvenih i političkih tema.
