Milivoj Ćeran / Mit i magija

Pripovijedanje/narativnost (storytelling) i vrijeme značajni su faktori u determiniranju sadržajnog značaja samog djela. Žanrovsko izvorište Ćeranovih radova uspješno rastapa i (uvjetno rečeno) relativizira krute estetske kunsthistoričarske postulate, raspirujući maštu opipljivog, povijesnog i referencijalnog sadržaja, nudeći uvjerljiv senzibilitet njegovim prizorima.


Imaginarni realizam, redovito poopćen terminom fantasy, zadržao se i ukorijenio u zapadnoj i europskoj slikarskoj tradiciji, uporno odolijevajući kritikama (…). Napadi često započinju od likovnih kategorija forme i boja, kritike često uključuju patos, eskapizam i neangažiranost, da bi konačni udarac usmjerili nisko – prema izvornošću. Nepotrebno je isticati površnost i ograničenost takvih tvrdnji ako prepoznajemo značaj i vrijednosti samog žanra. Stilski utemeljen na povijesnim uzorima (od antičkih religijskih narativa, preko pauperizma sakralnih interijera srednjeg vijeka i baroka, do nacionalnih historicizama 19. i 20. stoljeća), od kojih su naslijeđeni narativnost, hijerarhičnost i realizam prizora, imaginarni realizam se krucijalno razlikuje kada je riječ o rasterećenju od dogmatskog sadržaja. Idiosinkratičnost tematske i stilske neograničenosti fantasyja ustvari čine njihove autore moćnim komunikatorima, prenoseći na jedinstven autorefleksivan način u publici kritičku, prosvjetiteljsku, tautološku poruku. Takvu neograničenu slobodu osobnog preispitivanja, odnosno formiranja etičkih perspektiva realnoga kroz prizmu imaginarnog vrijedan je edukativno-komunikacijski alat.

Stilska specifičnost Milivoja Ćerana nalazi se upravo u razlikosti pristupa pojedinoj tematici, podjednako onoj naručenoj kao i osobnoj. Nepodilazeći očitim rješenjima, on se pri oblikovanju majstorski poigrava sadržajem, kombinirajući filmski jezik holivudske škole kamere (Melee Tactics Toolbox, The Pride of Chanur, Demon in the Pit), naslijeđenoga europskog slikarskog narativa (Shadowrise, The Vainglorious, Ashen Watcher) i njemu karakteristične lucidne atmosferičnosti (Dragon Rider, Yggdrasil) sa zadanim potrebama pojedinih tema. Suočen s problemom uprizoravanja neuprizorivoga, specifičnog imaginarnom realizmu, Ćeran se oblikovno oslanja na veterane i suvremenike fantasyja …“ Vladimir Tatomir, iz predgovora kataloga
 
MILIVOJ ĆERAN, dipl. rest.-konz. – slikar, ilustrator, rođen je 21. listopada 1978. u Zagrebu. Godine 1997. maturirao je na Slikarskom odjelu Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu (ŠPUD). Iste godine upisao se na Akademiju likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina, smjer slikarstvo. Diplomirao je 2003. Od 2004. nastavnik je slikarskih tehnika i crtanja kopija na Slikarskom odjelu u ŠPUD-u. Profesionalno se bavi ilustracijom od 2002.  Od 2011. izlaže na glavnom dijelu main show-u na jedine svjetskoj konvenciji posvećenoj fantastičnom realizmu i tradicionalnoj fantastičnoj ilustraciji – Illuxcon, SAD. Također je izlagao na Gen Con-u (Art Show) u Indianapolisu, SAD – najvećoj svjetskoj gaming konvenciji (2013.), Comic Con-u u San Diegu, SAD (2014.) i na Edmonton & Saskatoon Comic and Entertainment Expo-u, Kanada (2016.)Nagrade2013. dobio je brončanu nagradu na Infected by Art (SAD) u kategoriji Unpublished.2013. osvojio je 3. mjesto na Gen Con-u (SAD) na Art Showu za The best Art in Show – za sliku Huln Highmountain.2003. dobio je nagradu SFera za ilustracije u slikovnici „Vile hrvatskih pisaca“.