Mijo Kišpatić – 1. hrvatski doktor prirodnih znanosti

Mijo Kišpatić ostavio je neizbrisiv trag u kulturi i znanosti hrvatskog naroda, zauzevši istaknuto mjesto u povijesti mineraloško-petrografskih znanosti Hrvatske i nekadašnje Austro-Ugarske Monarhije. U prilog tome govore rezultati brojnih znanstvenih istraživanja temeljnog i regionalnog značenja, dugogodišnja i uspješna obrazovna djelatnost u gimnazijama i na fakultetu, te kontinuirana popularizacija znanosti.

Mijo Kišpatić prvi je hrvatski petrolog i mineralog, obrazovan i djelatan u tim specijalnostima, prvi je kao takav djelovao kao profesor na Sveučilištu u Zagrebu i bio izabran za člana tadašnje Jugoslavenske (danas Hrvatske) akademije znanosti i umjetnosti, te prvi ravnatelj Mineraloško-petrografskog muzeja i Sveučilišnog zavoda.


U postavu izložbe biti će prezentiran izbor iz fundusa knjižne građe Muzeja Slavonije Osijek kojima je predstavljen Kišpatićev znanstveni, stručni i popularizatorski rad, te izbor iz fundusa Zbirke Kišpatić i Zbirke vezuvskih lava Mineraloško-petrografskog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Zbirku Kišpatić čine minerali koji potječu iz najpoznatijih svjetskih nalazišta-tipskih lokaliteta iz kojih potječu obrađeni uzorci na kojima je prvi put opisana pojedina mineralna vrsta ili upotpunjeni znanstveni podaci za već poznatu mineralnu vrstu, te uzorci koji su vezani uz Kišpatićeva znanstvena djela.

Zbirka vezuvskih lava ima povijesno značenje jer sadrži uzorke lava, tufova i vulkanskih bombi koje je prikupio Mijo Kišpatić, od prve zabilježene erupcije 24. kolovoza 79. godine, tijekom koje su uništeni Pompeji, pa sve do 1895. godine. U Kišpatićevo vrijeme bila je to prva takva zbirka u Europi. U postavu izložbe biti će prezentiran i izbor iz fundusa Mineraloško-petrografske zbirke Prirodoslovnog odjela Muzeja Slavonije Osijek koji čine primjerci minerala otkupljeni iz poznatih svjetskih nalazišta, te uzorci stijena prikupljeni na području slavonskog gorja na kojemu je istraživao Mijo Kišpatić.