Uz više od stotinu slika, crteža, skulptura i grafika najvećih europskih predstavnika modernizma na prijelazu 19. u 20. stoljeće posjetitelji izložbe 'Il demone della modernita' u Palači Roverella u talijanskom Rovigu od subote imaju priliku vidjeti i petnaestak slika hrvatskih umjetnika - Mirka Račkog, Vlahe Bukovca, Bele Čikoša Sesije, Gabrijela Jurkića, Ignjata Joba te skulpturu Ivana Meštrovića.
vrijeme: 14.02.2015.
mjesto: Italija, Rovigo
Zagrebačka Moderna galerija od svojih je početaka skupljala u ono doba najistaknutije autore djela koja i danas ubrajamo među 'likovne budnice' hrvatske slikarske i kiparske moderne, a prve laste, danas golemog jata umjetnina, tvorila su ostvarenja redom diplomanata ondašnjih prestižnih europskih umjetničkih akademija u Veneciji, Beču, Rimu, Pragu i Muenchenu, ustvrdila je u katalogu izložbe ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić.
Među prvima su otkupljena djela Račkog, Čikoša Sesije te Meštrovića, uslijedili su otkupi Vlaha Bukovca, te mlađih slikara poput Miroslava Kraljevića, koji je u Parizu 1911. i 1912. stvarao djela koja su pokrenula razvoj i bujanje modernizama u hrvatskom slikarstvu prve polovice 20. stoljeća. Njihovi ponajbolji radovi s prijeloma 19. u 20. stoljeće uvršteni su na talijansku izložbu.
Po riječima Rauter Plančić, modernizam se u Hrvatskoj pojavio na prijelomu dvaju stoljeća, kao i u velikom dijelu srednjoeuropske umjetničke produkcije, donoseći novo stanje duha s novim sadržajima i oblikovnim potencijalom.
Na hrvatsku likovnu scenu bitno utječu Jugendstil i njemački impresionizam te simbolizam čija sprega literature i slikarstva, odnosno likovna transpozicija mitoloških i biblijskih tema definira ponajprije opuse Čikoša i Račkog, dok okretanje Manetu, Cezanneu i Rodinu kroz slikarstvo Kraljevića i kiparstvo Meštrovića dovodi na hrvatsku scenu novu i čistu umjetnost lišenu simbola i literarnih predložaka koja u hrvatskoj likovnoj umjetnosti daje naslutiti ekspresionizam, napomenula je.
Izložba u Rovigu odražava osjećajnost simbolističkog razdoblja u likovnoj umjetnosti srednje Europe i pokazuje neobičan i možda jedinstven duh fin de sieclea, s uprizorenjima osjećaja uznemirenosti, svjesnog i nesvjesnog te divljih i nejasnih prizora.
Među ostalim, izložit će se djela Franza Von Stucka, Lea Putza, Odillona Redona, Paula Kleea, Maxa Klingera, Jamesa Ensora, Oskara Zwintschera, Marca Chagalla, Gustava Moreaua, Hansa Ungera, Alberta Martinija.
"Izložba prikazuje veliku patnju koja zahvaća Europu na prijelazu stoljeća, kada mašta koju se više ne može kontrolirati, mašta 'demonske' moći i silovotosti, izbija na površinu u frivolnom svijetu koji umirući pleše, baš kao u prizoru iz Titanica – i oslikava to dotad neviđenom snagom i slobodom", ističe se u katalogu izložbe.
Iz fundusa Moderne galerije hrvatsku umjetnost tog doba predstavit će Studija za "Mrtvu stražu" (1896.) Bele Čikoša - Sesije, te njegove Scene iz Apokalipse (1903.) - "Četiri trube", "Žena i zmaj", "Četiri jahača", "Propast Babilona", "Okivanje Sotone na tisuću godina" i "Mesijanski Jeruzalem".
Tu su i "Grad Dis" (1906.), "Prijelaz preko Aheronta" (1910.), "Pred vratima smrti (Triptihon)" iz 1904., "Scena iz Danteova pakla" te "Francesca i Paolo" (1908.) Mirka Račkog, "Kraj svijeta" (na poleđini: "Glava starca") iz 1918. Ignjata Joba, "Put u vječnost" Gabrijela Jurkića i Anđeo s frulom (1918.) Ivana Meštrovića.
Izložit će se i jedna od najupečatljivijih Bukovčevih slika, antologijsko ulje na platnu "Fantazija (Glave obitelji)" iz 1906. koja je jedna od prvih slika hrvatskog simbolizma, a posuđena je iz Kuće Bukovac u Cavtatu, kojom upravlja Umjetnička galerija iz Dubrovnika.
Nakon zatvaranja 14. lipnja, izložba "Demon modernizma - slikari vizionari u zoru prošlog stoljeća" gotovo u cijelosti seli u palaču Vranyczany Moderne galerije, gdje će biti od 30. lipnja do 9. kolovoza. Ta je izložba nastavak uspješne međunarodne muzejske suradnje koju je ta galerija započela 2014. izložbom autoportreta Miroslava Kraljevića u venecijanskoj Ca'Pesaro. (Hina)
