Međimurska popevka, tradicijski napjev Međimurja i Umijeće suhozidne gradnje upisani na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva

Međimurska popevka upisana je u Registar kulturnih dobara RH 2013. godine. Na inicijativu nositelja, stručnu preporuku Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu i odlukom Ministarstva kulture, 2016. g. započelo se s pripremama za izradu nominacije za upis na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva. Nominacija je pripremljena u suradnji sa stručnjacima: dr. sc. Lidijom Bajuk, dr. sc. Nailom Ceribašić i dr. sc. Tvrtkom Zebecom te uz podršku lokalne zajednice i većeg broja ustanova s područja Međimurske županije.

Međimurska popevka neizostavan je dio današnje tradicijske kulture Međimurske županije te omiljen i prepoznatljiv glazbeno-tradicijski znak hrvatskog identiteta, koji pozornost privlači i izvan državnih granica. Sastoji se od stihova koji se pjevaju na melodiju (vižu), oblikujući pjesmu (pesem). Prema starosti stihova i prema metričkoj strukturi melodije, napjevi se mogu grupirati u starije i u novije napjeve, a po oblikovno-stilskom i motivsko-tematskim obilježjima na epske i lirske pjesme. Ova živa glazbena tradicija važan je čimbenik društvenog povezivanja i dio obiteljskih i prijateljskih okupljanja Međimurki i Međimuraca.

Umijeće suhozidne gradnje upisano je u Registar kulturnih dobara RH 2013. godine. Krajem 2015. i početkom 2016. godine započela je međunarodna inicijativa za izradu nominacije prema UNESCO-u kako bi umijeće suhozidne gradnje bilo upisano na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva. Dogovori su započeli na informativnom međunarodnom sastanku eksperata u Nicosiji (Cipar – koordinator nominacija) koji je organiziran 22. i 23. siječnja 2016. godine. Tu su donesene odluke o izradi zajedničke višenacionalne nominacije i o daljnjim koracima (hodogram aktivnosti). Uz Ministarstvo kulture, Udruga 4 Grada Dragodid potvrđena je za glavnog koordinatora RH za izradu nominacije. Podršku nominaciji dali su i brojni nositelji ovog kulturnog dobra putem pisama potpore.

Suhozidna gradnja (gradnje „u suho“) umijeće je izrade konstrukcija od kamena bez upotrebe vezivnog materijala . U užem smislu odnosi se na zidanje lomljenim kamenom s minimumom ili bez obrade, a kao širi pojam može obuhvatiti i polaganje kamenih opločenja i pokrova, zatim gradnju inženjerskih građevina klesanim kamenom bez upotrebe veziva. Karakterističan je proizvod suhozidne gradnje tzv. suhozid (gromača, međa, mocira, mocir, masiera, redina, prizida, zid, mrtvi zid, mrtvi mir...), koji se u različitim oblicima pojavljuje duž čitavog prostora jadransko-dinarskog krša i snažno karakterizira njegov krajolik, a drugi su karakterističan proizvod manji objekti različitih namjena.

Na zasjedanju Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu sudjeluju predstavnici Republike Hrvatske: pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković kao voditelj delegacije i voditeljica Službe za UNESCO i glavna tajnica Hrvatskog povjerenstva za UNESCO Rut Carek.

Opširnije:
https://www.min-kulture.hr/