U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, u četvrtak, 1. ožujka, u 19 sati, otvara se izložba 'Mato Celestin Medović, retrospektiva'. Autor izložbe je povjesničar umjetnosti Igor Zidić, a radovi se mogu razgledati do 15. travnja.
vrijeme: 01.03.2012. 19,00
mjesto: Dubrovnik; Umjetnička galerija Dubrovnik, Put Frana Supila 23
Riječ je o dosad najvećoj (posljednja opsežnija retrospektiva organizirana je prije 22 godine, 1990.) izložbi ovog, uz Vlaha Bukovca najznačajnijeg dubrovačkog slikara na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, pionira moderne hrvatske umjetnosti. Izložba je prenesena iz Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu gdje je nedavno zatvorena. Iako je iz objektivnih razloga broj izložaka ponešto reduciran, dubrovačka publika ima priliku na tri kata Umjetničke galerije razgledati dosad najobimniji postav ovog slikarskog klasika. Izloženo je više od 170 Medovićevih radova iz svih faza i u čitavom tematskom rasponu. Tako je uz rane crteže, portrete iz različitih razdoblja, slike religiozne tematike, moguće vidjeti i njegove mrtve prirode te brojne, za slikara amblematske, pejzaže pelješkog i dubrovačkog kraja.
Od njegovih povijesnih djela izložen je i glasoviti, višestruko u inozemstvu izlagan i nagrađivan (medalje iz Münchena i Pariza) Bakanal iz 1893., slika velikog formata, vlasništvo Moderne galerije u Zagrebu. Uz djela posuđena iz brojnih privatnih i muzejsko-galerijskih zbirki iz Hrvatske i inozemstva pridruženi su i vrijedni eksponati iz fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik.
Izložbu prati bogato ilustriran katalog/knjiga s opsežnim tekstom autora izložbe Igora Zidića.
Mato Celestin Medović, zajedno s dvije godine starijim Vlahom Bukovcem, utemeljitelj je hrvatskog modernog slikarstva i jedan od najvrjednijih njegovih predstavnika. Rođen je 17. studenog 1857. u mjestu Kuni, na poluotoku Pelješcu.
Nakon godine dana školovanja u franjevačkom samostanu Gospe od Loreta (Delorita) na Pelješcu, 1868. odlazi u samostan Male Braće u Dubrovniku, gdje se priprema za redovnički poziv. Tamo počinje raditi crteže i slikati u ulju, a 1880. godine odlazi na studij slikarstva u Italiju. Prima privatne poduke u Rimu od 1880. do 1882. (Lodovik Seitz, Francesco Grandi), a zatim u periodu od 1883. do 1884. u Firenci (Antonio Ciseri).
Godine 1886. vraća se u Dubrovnik. Uviđajući nedostatke svog nepotpunog školovanja, 1886. godine odlazi na Akademiju likovnih umjetnosti u München (profesori: Gabriel Hackl, Ludwig Löfftz, Aleksandar Wagner). Tri posljednje godine provedene u klasi prof. Wagnera ostavile su najdublji trag u njegovu münchenskom školovanju, u duhu dekorativnih historijskih kompozicija Karla Pilotyja.
Od 1893. do 1894. godine boravi u Dubrovniku i Kuni na Pelješcu te napušta franjevački red. Nakon Münchena umjetnikova koncepcija izvedbe sakralnih slika bitno se izmijenila; odbačeni su detalji ambijenta, a slikama dominiraju monumentalni likovi svetaca.
U periodu od 1895. do 1907. boravi u Zagrebu, gdje pod utjecajem plenerizma i bogatog kolorita Vlaha Bukovca mijenja duktus i intenzivira boje.
Prvi je od modernih hrvatskih slikara emancipirao mrtvu prirodu kao samostalni motiv, jednako kao i pejzaž koji slika uglavnom na Pelješcu, u pleneru, sve svjetlijom skalom čistih boja. Taj novi likovni izraz prenosi se i na historijske kompozicije, slike s religioznom tematikom i na portrete.
Godine 1908., po povratku u rodnu Kunu, počinje novo razdoblje u slikarstvu Celestina Medovića, koje - s kraćim prekidom od 1912. do 1914. godine, kada umjetnik boravi u Beču - čini 'pelješku fazu'. U tom razdoblju slika gotovo isključivo pejzaže koji obiluju jarkim južnjačkim svjetlom i intenzivnim bojama. Upravo tim djelima dao je najveći doprinos hrvatskom slikarstvu. Mato Celestin Medović umro je 20. siječnja 1920. godine u Sarajevu.
