Kultura je u proteklih pet godina u zemljama Europske unije poskupila u prosjeku za 11,9 posto, uključujući cijene usluga (ulaznice za kina, kazališta, koncerte, muzeje, zoološke vrtove, RTV pretplatu i iznajmljivanje opreme), kao i knjiga i štampe. Prema statistici Eurostata za period od 2005. do 2010. godine, kultura igra važnu ulogu u svakodnevnom životu građana EU, ali se podaci o njenim potencijalima i cijenama bitno razlikuju od zemlje do zemlje.
vrijeme: 14.04.2011.
Najveće poskupljenje zabilježeno je u zemljama kandidatima za ulazak u EU - na Islandu, koji se drastično suočio sa posljedicama globalne financijske krize, proizvodi i usluge u kulturi u širem smislu poskupili su proteklih pet godina za 52,8 posto, a u Turskoj za 51,4 posto.
Za razliku od te dvije zemlje, u Hrvatskoj je došlo do znatno nižeg nivoa poskupljenja (15,9 posto).
Da opća financijska kriza nije utjecala na isti način na članice i kandidate za članstvo u EU, pokazuje primjer Grčke, koja je bila na rubu bankrota prošle godine, a kultura je u toj zemlji u proteklih pet godina poskupila 17,7 posto.
Među 27 zemalja EU po povećanju cijena u kulturi prednjače Letonija (37,9 odsto), Bugarska (36,6), Rumunjska (35,2), Mađarska (29,7), Litva (28,6), Estonija (27,0), ali da ni situacija među mlađim članicama nije ista, pokazuje podatak da je u Sloveniji, na primer, zabilježeno poskupljenje od svega 15,6 posto.
Najmanja poskupljenja proizvoda i usluga u kulturi zabilježena su u Švicarskoj (4,1), Irskoj (5,4, Nizozemskoj (7,6), Njemačkoj (8,4), Francuskoj (8,8), Portugalu (8,9) i Austriji (9,5), a ostalim zemljama je indeks ispod 20 posto, uključujući Veliku Britaniju, gde je 14,5.
Ukupno gledano, u zemljama EU i kandidatima za članstvo u EU, u proteklih pet godina najmanje su poskupile knjige - 6,5 posto, a najviše novine - 17,5 posto. Ostali proizvodi i usluge (ulaznice za kina, kazališta, koncerte, muzeje, zoo, RTV pretplatu i iznajmljivanje opreme), poskupili su 13,3 posto, što u svim zemljama obuhvaćenih istraživanjem ukupno iznosi povećanje cijena u prosjeku od 11,9 posto.
Malta je jedina zemlja EU u kojoj je zabilježen pad cijena i knjiga i usluga u kulturi (za oko 7,5 posto), ali ukupno poskupljenje i u toj zemlji, s obzirom na povećanje cijena štampe od 20 posto, iznosi za proteklih pet godina 12,4 posto.
Knjige su nešto jeftinije nego prije pet godina i na Cipru, Malti, u Nizozemskoj, Norveškoj i Švicarskoj, dok su najviše poskupile u Letoniji (43,2 odsto), Bugarskoj (33,4), Mađarskoj (31,1), Litvi (20,5), Slovačkoj (20,3), Rumunjskoj (19,3)...
Novine su najviše poskupile u Rumunjskoj - čak 80,1 posto, a samo su u Poljskoj pojeftinile u proteklih pet godina (za oko dva posto).
Statistika Eurostata odnosi se i na broj zaposlenih u kulturi, broj studenata umjetničkih fakulteta, kao i na uvoz i izvoz.
U zemljama EU 2009. godine zabilježen je 1,5 milion zaposlenih pisaca i kreativnih stvaralaca (kipari, slikari, kompozitori, muzičari, pjevači, koreografi, plesači, glumci, režiseri i drugi kreativci, uključujući novinare), što je 0,7 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Najveći broj ih je u Njemačkoj (330.000), Velikoj Britaniji (200.000), Francuskoj (180.000), Italiji (120.000), Nizozemskoj (110.000) i Španjolskoj (100. 000).
Među zemljama-članicama EU, broj pisaca i umjetnika u ukupnom broju zaposlenih kreće se između 0,1 posto (Rumunjska) i 1,5 posto (Finska i Švedska).
U 27 zemalja EU tokom školske 2007/2008. ukupno je registrirano 725.000 studenata umjetnosti, što je 3,8 posto ukupnog broja studenata. Najveći postotak studenata umjetničkih fakulteta - u odnosu na ostale, zabilježen je u Velikoj Britaniji (6,8 odsto), Irskoj (6,6), Finskoj (5,6) i na Cipru (5,5).
Među zemljama-kandidatima za članstvo u EU, taj postotak iznosi 2,9 na Islandu i 2,6 u Hrvatskoj, odnosno 1,8 u Makedoniji i 1,4 u Turskoj.
Statistika Eurostata pokazuje i da su zemlje EU tokom 2010. godine imale veći izvoz, nego uvoz u oblasti kulture, što se odnosi na knjige, novine, CD i DVD izdanja, muzičke instrumente i umjetnička djela (podaci ne pokrivaju i licence i autorska prava i nije uključen iznos taksi unutar EU).
Od ukupnog izvoza zemalja EU u ostatak svijeta, kultura obuhvaća u prosjeku 0,6 posto, dok je uvoz 0,4 posto.
Najveći udio kulture u ukupnom izvozu tradicionalno ima Velika Britanija (1,8 posto). Slijede Estonija (0.7) i Francuska, Cipar, Letonija i Austrija - po 0,6 posto. Austrija (0,9 posto), Irska i Velika Britanija (po 0,8), Grčka i Cipar (po 0,7) posto prednjače u učešću uvoza kulturnih proizvoda u odnosu na ukupan uvoz u tim zemljama.
Poseban dio
izveštaja Eurostata čine i rezultati istraživanja javnog mnijenja (Eurobarometer) iz 2007. godine o kontaktima sa kulturama zemalja van EU.
Prema tim podacima, samo 27 posto građana zemalja EU starijih od 15 godina putovalo je najmanje tri puta za tri godine van granica svoje zemlje (bilo iz turističkih ili iz poslovnih razloga).
Istraživanje pokazuje i da 22 posto ispitanih ima rođake u nekoj drugoj europskoj zemlji, a 15 posto u nekoj od neeuropskih zemalja.
Svega 19 posto ispitanih često gleda TV programe ili filmove na stranim jezicima, a svega devet posto ponekad čita novine na stranim jezicima, dok iz samo sedam posto uživa u čitanju knjiga na jeziku na kojem su originalno napisane. Čak 27 posto ispitanih odgovorilo je da se nijedno od tih pitanja ne odnosi na njih.
Najviši nivo međukulturnih kontakata zabilježen je pritom u Luksemburgu, gdje čak 80 posto ispitanih gleda TV ili filmove na stranim jezicima, 49 posto ih čita knjige, a 71 posto novine na stranom jeziku.
S druge strane, najniži nivo kontakata sa drugim kulturama zabilježen je u Švedskoj, Danskoj, Malti i Nizozemskoj. (SEEcult.org)
