Kritika kreativnosti transformacije ekonomije, kulturni rad i samoorganizacija

Ako se danas uopće i govori o promjeni kulturne politike, transformaciji kulturnog sistema i ulozi kulture u društvenom razvitku, dominantan topos tog govora su kreativne industrije. Kulturno-politički rezon u tom govoru najčešće je vođen ekonomističkom idejom da kultura omogućuje profiliranje gradova, razvija turizam, privlači ekonomsku aktivnost u kreativnim zanimanjima kao što su dizajn, marketing, mediji, kulturne usluge, pomažući time socio-ekonomskom razvoju sredine i kvaliteti života.

Međutim, iz naglašenog značaja koji se pridaje kreativnosti, kreativnim zanimanjima i kreativnim industrijama mogu se iščitati i dublji transformacijski procesi koji pogađaju društvo: odumiranje industrijskog proizvodnog sektora i više-manje neuspjelo nastojanje politike zapošljavanja da izgubljena radna mjesta nadomjesti nesigurnim, prekarnim radom u tzv. ekonomiji znanja ili kreativnoj ekonomiji. Istovremeno, u mnogim realnim kulturnim politikama prisutna je tendencija investiranja u tzv. kreativne industrije, uokvirena dominantnom menadžersko-tržišnom paradigmom u upravljanju kulturnim organizacijama, koja nije donijela proklamirane rezultate. Također, mimo paralelne tržišno-industrijske orijentacije i one usmjerene očuvanju tradicionalnih birokratskih kulturnih institucija, kulturno djelovanje dobiva i neke drugačije obrise u različitim oblicima samoorganizacije.

Predavanje dvoje istaknutih stručnjaka za pitanja kulture i kulturne politike – Monike Mokre i Geralda Rauniga – na temu kreativnih industrija u Europi i diskusija u kojoj će sudjelovati i ovdašnji kulturni radnici pokušat će postaviti kritički okvir i usporedbu situacija ne bi li rasvijetlili društvene procese i posljedice koje nosi topos 'kreativnosti' u specifičnim uvjetima hrvatskog kulturnog sistema.
 
Monika Mokre je politologinja, znanstvena suradnica Instituta za kulturologiju i povijest kazališta pri Austrijskoj akademiji znanosti. Članica upravnog odbora istraživačkog udruženja za kulturnoekonomske i kulturnopolitičke studije FOKUS i međunarodnog istraživačkog instituta za medije, komunikaciju i kulturni razvitak. Predsjednica EIPCP-a (European Institute for Progressive Cultural Policies). Prethodno je predavala na Institutu za političke znanosti u Beču, Innsbrucku i Salzburgu, na Institutu za kulturni menadžment i kulturologiju Sveučilišta za glazbu i izvedbene umjetnosti, u sklopu Rodnih studija na Sveučilištu u Grazu, u Centru za 'gradsku kulturu i javni prostor' Tehničkog učilišta u Beču i mnogobrojnim drugim sveučilišnim studijskim programima. Istraživačka težišta: EUropska demokracija, EUropska javnost, EUropski identitet, rodni studiji, kulturna i medijska politika.

Gerald Raunig je filozof, radi na Umjetničkom sveučilištu u Zürichu i u EIPCP-u (European Institut for Progressive Cultural Policies). Jedan je od uređivača višejezičnog internetskog časopisa transversal  i austrijskog časopisa za radikalnu kulturnu politiku Kulturrisse (http://www.igkultur.at/kulturrisse), kao i član uredništva časopisa edu-factory i nizozemskog umjetničkog časopisa Open. Njegove su knjige objavljivanje na njemačkom, engleskom, srpskom, španjolskom, slovenskom i ruskom. Recentna izdanja na engleskom: Art and Revolution. Transversal Activism in the Long Twentieth Century, prev. Aileen Derieg, New York/Los Angeles: Semiotext(e)/MIT Press 2007; Art and Contemporary Critical Practice. Reinventing Institutional Critique, London: mayflybooks 2009 (ur. zajedno s Geneom Rayom); A Thousand Machines, translated by Aileen Derieg, New York/Los Angeles: Semiotext(e)/MIT Press 2010; Critique of Creativity, London: mayflybooks 2011 (ur., zajedno Geneom Rayom i Ulfom Wuggenigom).