Danas pod 'panoramom' najčešće pomislimo na prizor nekog atraktivnog krajolika, neke impresivne gradske vedute, kada nam se pred očima otvori pogled na prostor od kojeg zastaje dah, pa istog trenutka pomislimo da taj prizor treba zabilježiti fotoaparatom.
Pojašnjenje 'što je panorama' dobili smo u scenografiji i slikarstvu daleko ranije nego što je 1839. godine svijetu svečano predstavljen izum fotografije. Fotografija je tu 'veliku, prostranu, široku' sliku shvatila na svoj specifičan, egzaktan, geometrijski, matematički način. 'Panoramska fotografija' je vid prikazivanja svog okruženja, korištenjem svih tehničkih i kreativnih pogodnosti koje fotografija posjeduje.
U snimanju panoramskih fotografija ogledali su se brojni slavni i izvrsni fotografi. Spomenimo samo najznačajnije hrvatske ili svjetske fotografe koji su dolazili u naše krajeve snimati prekrasne vedute Hrvatske.
Svaki hrvatski grad ili područje imali su vrsne majstore koji su snimali panoramske fotografije. U Zagrebu to su Julius Hühn, A. Ivan Standl i Ludwig Schwoiser. U Osijeku je snimao Alois Berger, u Rijeci Ilario Carposio i G. Petricich, u Zadru Tomaso Burato, u Splitu Petar Zink i Luciano Morpurgo, u Dubrovniku Franz Laforest i J. Tošović. ŠiromHrvatske, najviše na Jadranskoj obali snimao je Čiril Metod Iveković dok je u Koprivnici poznate panoramske fotografije snimio koprivnički fotograf Ivan Parsch.
Gostovanje izložbe Muzeja grada Zagreba 'Hrvatska na povijesnim panoramskim fotografijama’ predstavit će autore koncepcije Slavka Šterka i Miljenka Smokvinu, ravnatelja Muzeja grada Zagreba Vinka Ivića, te autora muzejskog postava arhitekta Željka Kovačića.
Kustos izložbe: Dražen Ernečić.
