Danas, 13. prosinca, u 18 sati, u Društvo arhitekata Zagreb, u sklopu ciklusa Konzervatorska praksa, održava se predavanje 'Konzerviranje u Hrvatskoj od 1914. do 1945'. dr. Marka Špikića, pročelnika Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
vrijeme: 13.12.2012. 18,00
mjesto: Zagreb; Društvo Arhitekata Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 3/1
Hrvatska historija konzerviranja u dosadašnjem se razvitku bavila više 19. no 20. stoljećem, pa su nam arheolozi, arhitekti, antikvari, konzervatori i prvi restauratori (stasali pod austrijskom upravom) gotovo poznatiji od onih koji su se formirali i dokazivali nakon pada Habsburške Monarhije. U ovom će predavanju biti riječi o konzervatorskim stajalištima hrvatskih čuvara baštine nakon Prvoga svjetskog rata kao o povijesti ideja, ali i principu diskontinuiteta, bitci između strukovnih i političkih aspekata u kolektivnom pamćenju narodā u doba totalitarizma, preživljavanju koncepta altruizma i njegovoj pretvorbi u diskriminacijsku isključivost te o počecima oživljavanja kulture institucionalnog konzerviranja u Hrvatskoj u doba Holokausta.
Razdoblje o kojem je riječ u Europi je istodobno proizvelo prve međunarodne dokumente (označujući stvaranje 'konzervatorske ekumene') i dovelo do rasne isključivosti, u konzervatorskim se krugovima sukobljavalo s idejom modernizma i prigrlilo njegovu tehnologiju, zalagalo se za očuvanje raznolikosti i prešućivalo pljačku i pljenidbu uništenih zajednica, propovijedalo čuvanje pluralizma stilova i blagoslivljalo komadanje i čišćenje ambijenata zbog 'arheološkog' principa prezentacije spomeničke primogeniture. Pitanja koja će se u predavanju raspraviti su sljedeća: kako su se hrvatski konzervatori snalazili u novoj političkoj zbilji nakon pada očinske administracije Habsburgovaca i Središnjeg povjerenstva?
Može li se govoriti o prekidu tradicije konzerviranja u prvoj Jugoslaviji? Kakav je odnos institucionalnog čuvanja spomenika i ideja koje su preživjele 1918. godinu? Konačno, razvija li se konzervatorska zajednica nakon 1945. iz duha nacionalne isključivosti i 'državnog egoizma' ili iz ideje snošljivog altruizma, primljenog čitanjem velikih srednjoeuropskih teoretičara s početka 20. stoljeća? Raspravit će se djelovanje Frane Bulića, Gjure Szabe, Ljube Karamana, Artura Schneidera, Anđele Horvat i njihovih suvremenika, kao i najvažnije rasprave o sudbini kulturne baštine u njihovo doba, od tradicije 'mekog' (historijsko-konzervatorskog) do 'tvrdog' (arheološkog, restauratorskog) pristupa. Marko Špikić
6. ciklus predavanja o obnovi arhitektonskog naslijeđe nastao je u organizaciji Sekcije za arhitektonsko naslijeđe Društva arhitekata Zagreba. Voditelj ciklusa je Mladen Perušić, dia. Predavanje je uvršteno u program Stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekata i boduju se s tri (3) boda.
