U četvrtak, 19. svibnja, u 20 sati, u Galeriji Centra za kulturu Novi Zagreb, koncert će održati Božidar Brajković, tenor i Stjepan Mihaljinec, glasovir.
vrijeme: 19.05.2011. 20.00 sati
mjesto: Zagreb, Galerija Centra za kulturu
Pjesme Zagrebu
Program:
D. Brahm: Moj Zagreb - popularna predratna pjesma
Z. Krkljuš: Pjesma Zagrebu- sa Natječaja Radio Zagreba 1948. godine
Lj. Kuntarić: Ta tvoja ruka mala- pobjednica Prvog Zagrebfesta 1953/54
T. Boch: Zagreb moj grad- popularna pjesma Tamburaškog orkestra
S. Kalogjera: Krovovi- III. nagrada na Zagrebu 1963.
B. Mihaljević: Moj Zagreb - Zagrebfest 1963.
S. Mihaljinec: Zadnji fijaker- Zagrebfest 1963., - proglašena najzagrebačkijom pjesmom 20. stoljeća
I. Stamać: Serenada Zagrebu - Zagrebfest 1966.
Lj. Kuntarić: Nina- III. nagrada Zagrebfesta 1960
A. Kabiljo: Stari akvarel- Zagrebfest 1965.
B. Mihaljević: Golubovi- II. nagrada na Zagrebfestu 1964.
P. Gotovac: Tebi grade moj- III. nagrada na Zagrebfestu 1966.
S. Mihaljinec: Ako sada odeš- III. nagrada na Zagrebfestu 1967. i predstavnica iste god. na Interviziji
M. Bogliuni: Zbog čega te volim- I. nagrada na Zagrebfestu 1965.
A. Vučer: Zagreb, Zagreb- I. nagrada na Zagrebfestu 1963.
N. Kalogjera: Serbus Zagreb
O umjetnicama:
Božidar Brajković
Rođen je u Zagrebu. Nakon studija na Filozofskom fakultetu (romanistika), te završene srednje glazbene škole, upisuje Muzičku akademiju u Zagrebu, gdje na odjelu za solo pjevanje diplomira 1982. godine. U razdoblju od 1974 - 1984. godine osvaja više nagrada na solističkim natjecanjima u domovini (Karlovac, Rijeka, Zagreb) i u inozemstvu (Udine – Italija, natjecanje «Mario del Monaco», te u Toulouse – Francuska).
Još 1978. godine postaje članom Opere hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, da bi 1987. nastavio djelovanje kao solist (tenor) u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru, gdje postaje član Mariborskog društva glazbenih umjetnika. Tu, kao solist sudjeluje u izvedbi više stotina glazbeno scenskih djela: od opera, opereta do musucala. Pri povratku u Zagreb od 1994. godine predaje kao profesor glazbene kulture na nekoliko zagrebačkih škola, da bi se 1998. godine vratio na „daske koje život znače“ Opere HNK u Zgarebu. U periodu od 1978. godine sve do danas, redovito nastupa na solističkim koncertima, kako klasične, sakralne, tako i popularne glazbe i to diljem lijepe naše: od Zagreba, preko Čakovca do Tovarnika, te od Zagorja, Karlovca, Duge Rese, te od Umaga preko otoka do Dubrovnika. Koncertira i u inozemstvu od Slovenije Bosne i Hercegovine, Mađarske, Češke, Slovačke, Austrije, Njemačke, Švicarske, Luksemburga do Italije.
Repertoarom obuhvaća sve stlove vokalne glazbe od XV. stoljeća do danas. 2001. godine postaje članom Hrvatskog društva glazbenih umjetnika (HDGU), u okviru kojega je do danas održao više od stošezdeset solističkih koncerata. U medijima je gostovao u više emisija HRT (Lijepom našom, Kad vrijeme prolazi, Svirci moji) i na sva tri programa Hrvatskog radija, te na lokalnim postajama: Radio Sljeme, Radio Samobor, Radio Vrbovec.
Osim štio se bavi pedagoškim radom, od 2004. godine bavi se i skladanjem, pri čemu je do sada skladao 30-tak pjesama, većinu na vlastite stihove. Te solopjesme raznolikog su melodijskog i dijalektalnog izričaja: kajkavski istarski, dalmatinski, podravski, turopoljski, te sakralni i šansonjerski. Od tih skladbi izveo je na festivalu kajkavskih svečanosti u Krapini pjesmu Moja domaja, a na Velikogoričkom festivalu popevku Pojdi pajdaš u Turopolje. Ujedno je pjesmu Moja domaja, prevedenu na talijanski jezik pod naslovom Suol Natio, snimio s Big bendom HRT za Radio Sljeme.
Stjepan Mihaljinec
Rođen je u Zagrebu 1935. godine. Djeluje kao dirigent, pijanist, skladatelj i aranžer. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1963.g.). Od 1957. bio je urednik u programu i produkciji Radio Zagreba. Obnašao je dužnost predsjednika Hrvatskog društva skladatelja i Saveza muzičkih udruženja Hrvatske. Jedan je od osnivača Festivala kajkavske popevke u Krapini (1966.g.) čiji je umjetnički direktor bio od 2005. godine. Gostovao je u gotovo svim europskim državama, te u SAD, Australiji, Canadi i SSSR-u. Nastupao je kao pratilac mnogih hrvatskih i inozemnih solista (Ivo Robić, Krunoslav Cigoj, Arsen Dedić, Josip Klima, Josephine Baker, Johnny Logan, Domenico Modugno...). Za svoj rad primio je brojna priznanja od kojih su najznačajnija: Nagrada Josip Slavenski (1995.), odlikovanje Predsjednika Republike Hrvatske (1995.), Zlatna plaketa Hrvatske glazbene unije (2001.), Povelja Grada Krapine (2005.), Nagrada Grada Zagreba (2005.), te Nagrada za životno djelo Hrvatskog društva skladatelja (2006.). 2003. uvršten je u ediciju "2000 Outstanding Intellectuals of 21 st Century" Internacionalnog biografskog centra u Cambridgeu.
Autor je brojnih popularnih skladbi: Proplakat će zora, Zadnji fijaker, Noćas ćemo zemlji ko materi reći, Ako sada odeš idr.
