Preskočite na glavni sadržaj

Katalog Foto Tonka: od kazališnih ikona do prvih hrvatskih celebritiesa

Uz izložbu 'Tajne ateliera društvene kroničarke' u petak je u Galeriji Klovićevi dvori predstavljen prateći katalog koji prikazuje širok dijapazon tema kojima se bavila istaknuta hrvatska fotografkinja međuratnog razdoblja Tonka (Antonija) Kulčar Vajda, od portretnih i kazališnih fotografija do ondašnjih 'celebritiesa'.
vrijeme: 13.02.2015.
mjesto: Zagreb; Galerija Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4
url: http://www.galerijaklovic.hr

Tonka je bila jedna od najznačajnijih fotografkinja međuratnog perioda koja je svojim fotografijama obilježila različite segmente društvenog, kulturnog i umjetničkog života, te je snimajući brojne protagoniste građanskog miljea i predstavnike kazališta na neki način obilježila vrijeme, rekla je autorica izložbe i urednica kataloga Lovorka Magaš Bilandžić.

Ustvrdila je kako je taj katalog prva obimna publikacija posvećena fotografkinji koja je dosada bila poznata i interpretirana samo fragmentarno, njezin se opus iščitava u kontekstu stilskih tendencija koje obilježile europsku i hrvatsku fotografiju i pozicionira ju u kontekst nekih od fenomena koji su obilježili međuratni period, od uspostavljanja 'nove žene', preko interesa za kulturu i kult tijela do fascinantnog života zagrebačkog kazališta iz dvadesetih.

Osim portretne i kazališne fotografije po kojima je bila najprepoznatljivija katalog donosi njezine reportaže, akt fotografiju, različite društvene kronike, snimke elegantnih balova, zabava, dama iz onoga vremena, brojnih manifestacija.

Po riječima Magaš Bilandžić, Tonka je redovito snimala te događaje jer je kao profesionalna fotografkinja, a njezin je popularni atelier, koji je prvo djelovao na Trgu kralja Tomislava, a zatim u Ilici 8, bio jedno od najomiljenijih mjesta koje su građani posjećivali ne bi li zabilježili važne događaje u svojim životima ili dobili kvalitetan pojedinačni ili obiteljski portret.

Recenzent Zvonko Maković kaže kako Foto Tonka nije nepoznat pojam starim Zagrepčanima i kroničarima, no ta je izuzetna umjetnica izmicala od ostalih fotografa tog doba, jer jer za razliku od njih surađivala s foto žurnalima i ilustriranim časopisima koji dvadesetih cvjetaju u Zagrebu i jedan su od ključnih medija predtelevizijskog razdoblja koji je postavljao društvene i kulturne standarde, a bila je i jedini pandan tada slavnoj njemačkoj fotografkinji Lotte Jacobi.

"Bavila se ikonama društvenog i kulturnog života, pa i onima koji se danas nazivaju 'celebritiesima', dame iz buržoaskog miljea napravila je jednako značajnima kao i velike ikone kazališnog života. Kult 'celebritiesa' počeo se pojavljivati još dvadesetih, i tada je bilo djevojaka koje su se željele dobro udati, danas za nogometaše, tada za industrijalce, a Tonkine fotografije zabilježile su i taj dio prošlosti", istaknuo je.

Katalog su objavili Galerija Klovićevi dvori i Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Voditelj tog odsjeka Branko Hećimović smatra katalog i izložbu važnima i s teatrološke strane, jer se iz njih "iščitava jedno razdoblje kazališta u hrvatskoj povijesti, a izložene fotografije ne pokazuju samo modu na portretima gluamaca ili fantastične maske i scenografiju, nego i privatne fotografije značajnih osoba tog doba".

Za v.d. ravnateljicu Klovićevih dvora Jasminu Bavoljak katalog je savršena podloga za buduću veliku monografiju koju su, napomenula je, u početku željeli napraviti, ali nije bilo dovoljno sredstava. Po njezinim riječima, u određivanju cijene kataloga napravljen je presedan - koštat će samo pedeset kuna, kako bi bio dostupniji posjetiteljima.

Na retrospektivi u Klovićevim dvorima, koja će biti otvorena do 26. travnja, ambijent ondašnjeg Zagreba ostvaren je s više od 450 izložaka, od nikad izlaganih originalnih fotografija i uvećanja do isječaka iz tiska i projekcija. (Hina)