"Kalendar Maja" izdavač opisuje kao 'roman odrastanja' koji prati trojicu dječaka u Zagrebu pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća. To je roman o "ljubavi i njenim demonima, o seksu i žudnji koja nas ispunjava i uništava, o prolaznosti i vremenu koje ne oblikuje samo sadašnjost, nego mijenja i prošlost, roman o starosti i slabosti".
Najavu da je riječ o njegovom najambicioznijem djelu dosad, Ferić objašnjava time da se oko tog romana dosta trudio, pisao ga je šest godina i ima više od 600 stranica, ali, kaže, nije imao osjećaj da će takav ispasti. "Kalendar Maja" ambiciozan je i po temama kojima se bavi, svemu što se njime željelo zahvatiti, ali i po krajnjem rezultatu kojega ćemo tek vidjeti, rekao je Ferić.
Roman je istodobno društvena kronika zagrebačkog života u drugoj polovici 20. stoljeća i kronika jedne burne i neobične ljubavi. Iako bi zbog razdoblja u kojemu se odvija i same priče o odrastanju roman mogao lako dobiti epitet nostalgičnoga, Ferić ne misli tako. "U romanu ima dosta prošlosti, ali nostalgiju sam nastojao izbjeći", istaknuo je prigodom potpisivanja.
U svom romanu Ferić piše o izletima u Samobor i na Sljeme, lebdećim kućama u Šestinama i slamovima u Staroj Vlaškoj, a osim u Zagrebu, radnja se odvija i na hrvatskoj obali. U 'morskoj priči' tog romana Goli otok, Zrće ili Vir dobivaju sasvim novo lice, rečeno je.
Zoran Ferić (1961., Zagreb) počeo je objavljivati priče u časopisima i novinama od 1987., a od 1994. radi kao profesor hrvatskoga jezika i književnosti u XVIII. gimnaziji u Zagrebu, koja igra važnu ulogu i u njegovom novom romanu.
Prvu knjigu priča, "Mišolovka Walta Disneya", objavio je 1996., a za drugu, "Anđeo u ofsajdu" iz 2000. dobio je nagradu "Ksaver Šandor Gjalski" i Nagradu Jutarnjeg lista za proznu knjigu godine. Prvi roman "Smrt djevojčice sa žigicama" objavio je 2003., iduće godine mu pod naslovom "Otpusno pismo" izlazi zbirka kolumni koje piše za "Nacional", a 2005. objavio je roman "Djeca Patrasa". Knjige su mu prevedene na njemački, engleski, poljski, ukrajinski, slovenski i talijanski. (Izvor: Hina)
