Izložbom Gorana Trbuljaka otvara se Galerija 3.14

Goran Trbuljak, rođen je 1948. u Varaždinu, završio je grafiku na zagrebačkoj Likovnoj akademiji, a potom i fotografiju na Dramskoj akademiji. Djeluje od početka sedamdesetih zanimljivim konceptualnim radovima u kojima se poigrava institucijama, sa shvaćanjem umjetnosti i njezinim statusom (plakatima „Star i ćelav, tražim galeriju“; izlaganjem uvezanog papirnatog otpada kao konceptualnih, unikatnih monografija).
Na izložbi će se prikazati trideset i tri okvira u kojima je umjetnik stavio razrezane arke svoje knjige Cecinestpasism objavljene prošle godine u izdanju nakladničke kuće Meandarmedia. Riječ je o knjizi u kojoj arci nisu izrezani, a dio listova je neotisnut, pa je za njezino čitanje bitan i sam čin izrezivanja, odnosno čitateljeva odluka o izrezivanju knjige postaje djelom umjetničkog rada. Sada je ta knjiga dvostruko zatvorena – nerazrezana i pritisnuta u okvir. Riječ je o još jednom Trbuljakovom preispitivanju statusa umjetničkoga djela. Autor popratnog teksta izložbe je Marko Golub koji o izložbi bilježi:

'Knjiga dozvoljava vlasniku, koji nije nužno i čitatelj, da sam koreografira svoje postupanje prema njoj. Omogućuje mu da sam odluči što je ona za njega više: kolekcionarski predmet, umjetnički objekt, dizajnerski artefakt, zbirka tekstova, tzv. „knjiga umjetnika“ u povijesnoumjetničkom značenju tog termina, još jedan Trbuljakov konceptualni umjetnički rad, tiskarska roba s greškom, ezoterijski totem s vlastitim kriptičnim numerološkim značenjima (naklada 333 primjerka) … Nedvosmisleno smještanje knjige (u njenom rastavljenom obliku) u kategoriju umjetničkog eksponata koje je ovom prilikom učinjeno - uz Trbuljakovu dozvolu, ali ne i izravno njegovom odlukom - otvara gomilu problematičnih pitanja. Poznato je kako je sva sila pratećih efemerilija poput kataloga, pozivnica, plakata i drugih tiskanih materijala proizašlih iz prvih izložbi konceptualne umjetnosti do danas je stekla status fetiša, priručnog ekvivalenta 'originalnom' djelu u kontekstu jedne umjetnosti koja je naginjala dematerijalizaciji umjetničkog djela.'

Galerija 3.14, otvorena ove godine orijentirati će se prvenstveno na nove umjetničke prakse, otkrivati zametnute bisere hrvatske konceptualne i predkonceptualne proizvodnje. Uz to će se otvarati vrata i suvremenim eksperimentatorima. Ovom izložbom koja realtivizira i propituje status artefakta i proizvoda Galerija 3.14 počinje upravo s problematskim i institucionalno polemičkim pitanjima: gdje je granica ideje i objekta, kako izložiti eksperiment i kako ga predstaviti, a da ne izgubi ništa od svog intrigantnoga potencijala?

Među autorima koje će Galerija 3.14 predstaviti problematskim izložbama poput ove su: Mangelos, Braco Dimitrijević, Vlado Martek, Mladen Stilinović, Vladimir Dodig Trokut, Igor Grubić i ost