U Green Room galeriji u Zaboku, u subotu, 17. ožujka, u 20 sati, otvara se izložba akademske slikarice Mare Šuljak pod nazivom 'Kao jučer'. Izložba ostaje otvorena do 31. ožujka.
vrijeme: 17.03.2012. 20,00
mjesto: Majdanpek, Serbia
Raster Marinih slika ogledalo je koje reflektira trenutak autoričinog postojanja u nekome drugom ''ovdje i sada'', u prošlosti, u njezinom djetinjstvu. On je svojevrsni trenutak izvan 'stvarnog' vremena. Motiv koji to nije. Dijeli promatrača kao i samu autoricu od praznine, od praznog polja mogućnosti. Čini gustoću kroz koju (ne)vidimo 'ništa'. Ono 'ništa' koje se tako zove jer u njemu nema traga osobnog (sjećanja, doživljaja, iskustava,..) i koje plaši svojom neodređenošću.
Autorica je prizore s obiteljskih fotografija apstrahirala, učinila anonimnima i takve ih ''utkala'' u ''zastor'' koji nam onemogućava da vidimo ako ne umijemo ili ne želimo gledati kroz njega. Raster je štit i modulor ujedno.
Tako je u ovom slučaju vrlo očito na promatraču, hoće li se zagledati u površinu slike s njenim uvjetno rečeno dekorativnim pasivnim sadržajem ili u aktivnu, nepredvidivu prazninu. Ta praznina esencijalni je i apstraktni sadržaj djela koji pulsirajući kroz površinu prodire prema promatraču.
Marin odabir je fragmente osobne povijesti utkati u naslikani 'zastor', mrežnicu kroz koju vidi stvarnost. Time stvarnost za sebe čini ugodnijom, pitomijom. Igra praznine i linije igra je općeg i osobnog. Onoga što neizbježno jest i onoga što ''hoću da bude''. Promatranje međuovisnosti praznine i linije dobra je polazna točka za osjećanje krhkosti, titravosti i promjenjivosti prizora; 'tkanja u zastoru' ...
Na nekoliko slika prizori su 'obojani' bojama dječjeg, davnog i toplog. Na ostalima bezbojni su, crno bijeli, a time još titraviji, ekspresivniji i slučajniji. Gotovo kao duhovi, spremni da se već u slijedećem trenutku nepredvidivo preoblikuju ili nestanu. Njihovom nepostojanošću ono 'iza' čini se tim življe. Praznina postaje promatračev suigrač. Ivana Ognjanovac
