Izložba 'Rimsko zlatno prstenje iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu', postavljena u suradnji s Arheološkim muzejom Dubrovačkih muzeja, otvara se u utorak 13. svibnja, a moći će se pogledati do 30. rujna 2025.
vrijeme: 13.05.2025. - 30.09.2025.
mjesto: Dubrovnik
Prsten je Rimljanima bio više od običnog nakita, a osim svoje dekorativne namjene, kao ukras na ruci, imao je simboličko i magijsko značenje. U antičkim izvorima spominje se pod različitim nazivima (
condalium, ungulus), a najčešće kao anulus.
Ovisno o materijalu od kojeg je bio izrađen, prsten je imao i važnu ulogu u određivanju statusa u vojnoj i civilnoj hijerarhiji. Pravo nošenja zlatnog prstena bilo je određeno i posebnim zakonom
(ius annuli aurei). Rimljani su najčešće nosili prsten na četvrtom prstu (prstenjaku), zatim na kažiprstu i naposljetku na malom prstu. Neki su oblici prstena bili iznimno veliki i masivni, sa širokim ramenima i teški za nošenje, pa postoji mišljenje da je ovakvo prstenje nošeno na palcu. Prstenje su nosili i muškarci i žene, a prikazivani su na antičkim statuama, freskama i nadgrobnim spomenicima.
Jedan od motiva na gemama i prstenju je dextrarum iunctio odnosno rukovanje, a koji se vezuje uz posebnu vrstu prstenja koji su se smatrali zaručničkim. Zaručnički prsten (
annulus pronubus) poklanjao je budući suprug tijekom jasno određenog obreda (
sponsalia) i smatran je simbolom bračnih zavjeta. Prstenje ovog tipa ima dva osnovna načina dekoracije glave; reljefni prikaz dviju ruku koje se međusobno rukuju (
dextrarum iunctio) ili muškarca i žene koji se međusobno rukuju.
Izložba Rimsko zlatno prstenje iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu, autorice Nikolete Perok, više kustosice, postavljena je u organizaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu i Dubrovačkih muzeja.
