U atriju Gradskoga dramskog kazališta 'Gavella', u četvrtak. 5. travnja, u 12 sati, bit će otvorena izložba o liku i djelu velikog redatelja, teatrologa, pedagoga, kazališnog kritičara i prevoditelja te redovitog člana JAZU, dr. Branka Gavelle.
vrijeme: 05.04.2012. 12,00
mjesto: Zagreb; Kazalište 'Gavella', Frankopanska 10
Izložba je nastala povodom pedeset godina od smrti utemeljitelja tog Zagrebačkoga dramskog kazališta, a ostvarena je u suradnji Gradskoga dramskog kazališta 'Gavella' i Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU / Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta.
U suradnji s Danima hvarskog kazališta, koji su ove godine posvećeni upravo dr. Branku Gavelli, u prostorijama teatra u Frankopanskoj, 8. svibnja će bit upriličen i znanstveno-stručni skup te će se prikazati filmska snimka Krležine drame U logoru, prve Gavelline predstave na pozornici Zagrebačkoga dramskog kazališta, kojom ovo kazalište i započinje svoj rad 1954. godine.
Pored fotografija iz predstava, izvornih kazališnih cedulja i knjižica, idejnih scenografskih skica, režijskih knjiga prepunih bilježaka, prijevoda te autorskih rukopisa i izdanja, u atriju kazališta će po prvi put oku javnosti biti izložene i memorabilije poput posmrtne maske, štapa, šešira, originalnih dokumenata iz života Branka Gavelle te o osnivanju Akademije dramske umjetnosti.
Skupina mladih glumaca i redatelja, uglavnom 'pobunjenika' iz Hrvatskoga narodnog kazališta preuzela je 29. svibnja 1953. godine zgradu 'Malog kazališta' u Frankopanskoj 10 i osnovala Zagrebačko dramsko kazalište. Na čelu te skupine pozvan je veliki kazališni mag dr. Branko Gavella.
Gavella je režirao u Hrvatskoj, i u većini južnoslavenskih kazališnih središta, kao i u kazalištima u Brnu, Pragu, Milanu, Sofiji, Bratislavi, Ostravi i Trstu te je na scenu postavio 279 dramskih i opernih djela, a prevodio je s francuskoga, njemačkoga, talijanskoga, češkoga i engleskoga. U Zagrebačkom dramskom kazalištu, današnjem GDK "Gavella", dr. Branko Gavella režirao je drame U logoru i Golgotu Miroslava Krleže, Na kraju puta Marijana Matkovića, Kako vam drago i Macbeth Williama Shakespearea, Kir Janju Jovana Sterije Popovića, Svoga tela gospodar Slavka Kolara, Zatvorene sobe Grahama Greena te Tirenu Marina Držića.
