U Grazu se početkom ožujka otvara izložba 'Nulta točka značenja. Nefunkcionalna, neprikazivačka, elementarna, eksperimentalna i konceptualna fotografija u Hrvatskoj', izložbeni projekt nastao u suradnji Hrvatskog fotosaveza i Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba te tima iz galerije i istoimenog časopisa Camera Austria iz Graza.
vrijeme: 08.03.2013.
mjesto: Austrija; Graz
Riječ je o pokušaju prikaza fotografije kao eksperimentalnog i istraživačkog medija usmjerenog propitivanju same prirode umjetnosti, a predstavit će u prostorima galerije Camere Austrie od 8. ožujka do 26. svibnja niz hrvatskih suvremenih umjetnika koji se u svojem umjetničkom djelovanju koriste fotoaparatom.
'U hrvatskoj umjetničkoj produkciji razvidan je kontinuitet inovacija u mediju fotografije koji obuhvaća razdoblje od druge polovice 50-ih godina prošloga stoljeća do danas. Taj kontinuitet odnosi se u jednakoj mjeri i na formu i na sadržaj, iz čega proizlazi kompleksno pitanje uloge fotografije u kontekstu suvremene umjetnosti', stoji u
najavi izložbe na mrežnim stranicama Camere Austrie.
'Na koji način fotografija navješćuje druge umjetničke medije kao što su film ili slikarstvo? Je li ona tek medij, objekt izvedbenih umjetničkih praksi? Mogu li konceptualne prakse, poput izvedbenih umjetnosti ili land art funkcionirati unutar sustava umjetnosti bez 'svjedočanstva' fotografskog medija? Je li opravdano promatrati određene umjetničke prakse, u pogledu forme, (isključivo) kroz medij fotografije? To su neka od pitanja koja se postavljaju tim projektom', dodaje se.
Izložba je rezultat istraživanja koje su kustosice Sandra Križić Roban i Ivana Hanaček provele surađujući s umjetnicima, čiji su rezultati prvi puta predstavljeni u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu prije dvije godine. Njome je predstavljen širok spektar jezika fotografije: ontološka istraživanja kojima se nastoji doznati što je fotografija, pristupe koji njeguju analitički odnos prema mediju, te prakse koje su rezultat želje da se imenuje bitnost samog medija i slično.
'Autori koji su u određenom trenutku svog umjetničkog djelovanja odlučili posegnuti za fotoaparatom (ili su objašnjavali drugima što bi trebalo snimiti, ili pak jednostavno preuzimali – usvajali – tuđe fotografije) ne zanimaju se za tehničke mogućnosti medija ili samu kvalitetu snimka, već fotografiju smatraju vrstom koordinate koja funkcionira poput odjeka nekog događaja ili odsutnog umjetničkog rada, poput kanala kojim se posreduje konceptualizacija i realizacija određene umjetničke zamisli', pojašnjava Sandra Križić Roban u tekstu o projektu.
Važan segment istraživanja koje je prethodilo izložbi bili su razgovori koje su autorice izložbe vodile s umjetnicima Borisom Cvjetanovićem, Petrom Dabcom, Sandrom Đukićem, Igorom Eškinjom, Ivanom Faktorom, Tomislavom Gotovcem, Borisom Greinerom, Vlatkom Horvat, Željkom Jermanom, Davidom Maljkovićem, Antunom Maračićem, Enesom Midžićem, Marijanom Molnarom, Ivanom Posavecom, Davorom Sanvincentijem, Editom Schubert, Mladenom Stilinovićem, Slavenom Toljem, Goranom Trbuljakom, Josipom Vaništom, Mirjanom Vodopijom i Fedorom Vučemilovićem.
Za vrijeme izložbe bit će organiziran i popratni program predavanja i čitanja, a već drugi dan po otvorenju bit će upriličen razgovor s kustosicama izložbe i umjetnicima.
Izložbu je poduprlo Ministarstvo kulture RH, Hrvatska zajednica tehničke kulture, te Zagrebački gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport. (Hina)
