Izložba Matije Debeljuha u Umagu

Sliparija – studija za film donosi nešto drugačiji umjetnički interes. Radi se o seriji brojnih crteža nastalih na temelju romana Sliparija (1986.) Milana Rakovca. Crteži su manjeg formata, poput špila karata, a paralelno s njima nastaje i bilježnica s tekstualnim i vizualnim bilješkama. Radi se mahom o jednostavnim, linearnim crtežima flomasterom, zaobljenih, mekanih, organskih, antropomorfnih ili vegetabilnih, hibridnih oblika, mjestimično gotovo ornamentalnog karaktera – koji mogu predstavljati različite likove, glave fantastičnih bića, protagoniste, maske, detalje, ponekad gotovo heraldičkih kompozicija. Linearnost kao da se pretvara u kaligrafiju ili ornament. U crtežima dominira interes za nadrealno.


Predstavljaju dio istraživanja i kreiranja imaginarnog svijeta, prostora fikcije u kojem se motivi i poetske slike romana Sliparija Milana Rakovca preobražavaju u vizije umjetnika. Povezujemo ih s jednim prethodnim radom, Sliparija - rebus 9 (studija za film), serijom od 9 malih fotografija koja je strukturirana poput mozaika i nalik je rebusu. Realizirana kao niz od devet fragmenata, predstavlja preplitanje detalja alegorijskog značenja – predmeta, jezika, običaja, mitova i legendi. I Rebus 9 predstavlja jednu od studija kao vizualno istraživanje za navedeni film.

U navedenim radovima Matija Debeljuh prezentira i čini vidljivim kreativni i istraživački proces umjetnika i različite faze procesa rada na realizaciji umjetničkog djela. Od istraživanja lokaliteta fotografijama, likova crtežima, atmosfere, prostora, fragmenata i detalja oblika, metafora i alegorija. 'Počevši od jednostavne želje da napravim film o čovjeku izgubljenom u prostranstvu istarske šume, koji u zamršenom rebusu pokušava dokučiti vlastite korijene i identitet, intenzivnijim istraživanjem teritorija i običaja naišao sam i na brojne mitove i legende u istarskim štorijama, a element legende u fokusu Rakovčevog i mojeg interesa je legenda o jami Jamurini i mitskom biću Bilfu...' – tvrdi Matija Debeljuh.

Crteži koji čine seriju Sliparija – studija za film predstavljaju čudesan prostor nastanjen različitim organskim formama kao iracionalan sklop oblika i vizualnih senzacija, ili poetsko stvaranje blisko automatizmu. Predstavljaju oblik prevođenja iz jednog medija u drugi, gdje su tekst kao literarni predložak i vizualni elementi crteža mjesta transformacije na putu ka realizaciji filma. Kao spoj različitih zapisa gotovo dnevničkog karaktera, crtica, skica, crteža, serija se razvija nizom fragmenata, poput niza sekvenci, kao oblik reprodukcije i pokušaj formiranja narativa, dok istovremeno ukazuje, riječima umjetnika, 'na nemogućnost da se tok misli preslika na film. Branka Benčić, iz predgovora