U subotu, 23. studenoga, u muzeju Paksi Képtár, u mađarskom gradu Paksu, otvara se velika retrospektivna izložba Ivana Ladislava Galete: Krajolik nulte točke. Izložba ostaje otvorena do 23. veljače 2014.
vrijeme: 23.11.2013.
mjesto: Mađarska, Paks, Paksi Képtár
Radi se o istoimenoj izložbi koju je MSU 2011. godine uspješno priredio u novoj zgradi muzeja, pokazavši Galetin multimedijski opus u do tada neviđenom opsegu, a u kustoskoj interpretaciji Tihomira Milovca. Izložba u Paksu održava se na poziv ravnatelja muzeja Paksi Képtár Zoltana Proseka.
Galetin umjetnički rad povezan je s Mađarskom, prvenstveno kroz rad u filmskom studiju Béla Balász, ali i uz umjetnička i kritičarska imena kao što su Laszlo Beke, Miklós Peternak, Dora Maurer ili Miklósa Erdély s kojima je u više navrata surađivao od sedamdestih do danas. Mađarsku kulturu Galeta baštini i kroz svoje podrijetlo premda ga je s Mađarskom najviše povezao književni opus pisca Belé Hamvasa, potom posredno James Joyce ili pak mađarski slikar Tivadar Kosztka Csontváry pa ih Galeta često citira u svojim djelima.
Na određenje smjera Galetina djelovanja bitno su svojim opusom utjecali, s jedne strane autoriteti kao što su Leonardo da Vinci i teorija zlatnog reza, fizičari Nikola Tesla i Albert Einstein, a s druge neobična istraživanja Wacława Karola Szpakowskog, poljskog arhitekta iz prve polovice 20. stoljeća zaokupljenog putovanjima vlakom, iscrtavanjem ritmičkih, labirintskih, neprekinutih linija, pri čemu je primjenjivao zakonitosti binarnog sustava, potom dostignuća antropozofa Rudolfa Steinera... Na hrvatskoj likovno/filmskoj sceni, Galeta nema snažnijih uzora, ali su mu bliski domaći prethodnici, ali i suvremenici kao što su Tomislav Gotovac, Vladimir Petek ili Ivan Martinac...
Galetin opus okupljen na retrospektivnoj izložbi Krajolik nulte točke jedinstvena je umjetnička cjelina u korpusu hrvatske, ali i europske suvremene umjetnosti. Uglavnom prihvaćen kao filmski eksperimentator, o Galeti se nedovoljno znalo kao eruditu koji svoja filmska djela temeljito strukturira, razrađuje i priprema, a ako ih i ne pretvara u filmski medij, ona ostaju iznimno zanimljiva metamedijska ostvarenja koja nam o filmu svjedoče iz posve novog ugla jer se radi o djelima nastalim u njegovom začudnom medijskom laboratoriju.
Izložbu prati opsežna monografija na 250 stranica u izdanju MSU-a i Paksi Képtár i tekstovima Tihomira Milovca, Barbare Wurm, Markite Franulić, Malcolma LeGricea, Lasla Bekea, Miklosa Petrernaka, Željka Kipkea i Andeja Mirčeva.
Svi navodi su citati iz uvodnog teksta Tihomira Milovca iz monografije Ivan Ladislav Galeta: Krajolik nulte točke.
Kustos izložbe: Tihomir Milovac, Muzej suvremene umjetnosti
