Izložba 'Idemo na pivo!' u Etnografskom muzeju

Izložbu je na konferenciji za novinare uoči otvorenja predstavila autorica i voditeljica projekta Zvjezdana Antoš koja je napomenula da je ona rezultat jednogodišnjih napora u kojima su sudjelovali brojni stručnjaci iz niza hrvatskih muzeja i arhiva koji u svojem fundusu imaju najstarije materijale i predmete vezane uz kulturu konzumiranja piva.

Pokrivajući razdoblje od 2000. godine prije naše ere pa sve do modernog doba, izložba tako među ostalim donosi predmete iz Arheološlog muzeja koji datiraju iz 1000. godine prije naše ere, zatim brojne predmete koji pripadaju vučedolskoj kulturi, preko predmeta iz 19. stoljeća iz fundusa zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) i Muzeja grada Zagreba, do predmeta iz 20. stoljeća iz vlastitog fundusa Etnografskog muzeja.

Izložba je podijeljena na pet tematskih cjelina u kojima se intermedijalni sadržaji isprepliću s muzejskim eksponatima u dizajnerskom rješenju koji potpisuje dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović.
 
Nakon uvoda u izložbu kroz 'Priču o pivu', koja pruža pogled na četiri elementa ključna u današnjoj proizvodnji piva – voda, ječam, hmelj i kvasac, posjetitelji se upoznaju s poviješću konzumiranja piva u svijetu. Izložene su tako, primjerice, dvije pogrebne stele s prikazima piva iz drevnog Egipta koje potječu iz razdoblja između 747. i 332. godine prije naše ere, odnosno, iz 20. stoljeća prije naše ere, a čuvaju se u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Tema piva u različitim kulturama nastavlja se prikazima lokalnih posebnosti u pojedinim zemljama, pa su tako predočene boce afričkog piva od banane, japanskog piva od slatkog krumpira, te finskog piva iz 14. stoljeća koje se i danas proizvodi na isti tradicijski način.

'Povijest europskog pivarstva' kroz odabrane predmete iz bogate zbirke Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) u Zagrebu nudi uvid u različitosti između kulture konzumiranja piva na sjeveru i jugu Europe, nekada i danas. Čaše i krigle za pivo iz 19. i 20. stoljeća postavljene su nasuprot vrčevima nađenima na području Vučedola. Posebnost vučedolskih eksponata je u tome što su postavljeni onako kako su nađeni - krigle manjih dimenzija postavljene u krug oko većeg vrča. 'To pokazuje da su se ljudi oduvijek okupljali i družili uz pivo', napomenula je Antoš.

Industrijska proizvodnja piva tema je cjeline 'Povijest pivarstva u Hrvatskoj' čijim prostorom dominira fotografska tapeta fotografije iz fundusa Muzeja grada Zagreba iz 1905.-1910. koja prikazuje interijer Budjejovačke pivovare, prve zagrebačke pivovare smještene na uglu Oktogona i Cvjetnog trga.

U završnom dijelu, izložba zakoračuje u suvremeni svijet 'Piva i društvenosti' te 'Piva i umjetnosti'. Uz brojne boce, krigle, etikete, podmetače i čaše, te druge predmete vezane uz kulturu druženja proizašlu iz kulture pijenja piva, tu su i video i filmske projekcije, računalne animacije i drugi intermedijalni sadržaji koji služe upoznavanju sa suvremenim svijetom piva. Na kraju su posjetitelji pozvani da sudjeluju u kratkom kvizu i odgovarajući na pitanja otkriju koliko su na izložbi naučili.

Izložbu prati bogat dodatni program namijenjen isključivo odraslim posjetiteljima - edukativne degustacije i stručna predavanja o proizvodnji piva te o pivu u različitim kulturama i drugo. Predavanja će se održavati svake srijede u 18 sati zaključno s 11. srpnja, a ravnatelj Etnografskog muzeja Damodar Frlan napomenuo je da će taj muzej za vrijeme trajanja izložbe produljiti svoje radno vrijeme.

Izložba je ostvarena u partnerstvu s Karlovačkom pivovarom i u suradnji s brojnim zagrebačkim i hrvatskim muzejima i arhivima, među kojima su uz MUO, Muzej Grada Zagreba i Arheološki muzej, Muzej grada Vukovara i Muzej grada Iloka, a ostaje otvorena do 15. srpnja.
(Hina)