U Galeriji Vladimir Filakovac, 15. ožujka se otvara izložba akademskog slikara Hrvoja Marka Peruzovića pod nazivom “Uskrs 2021.”.
vrijeme: 15.03.2021.
Slikarska molitva
Duhovnost biblijskih sadržaja nadahnuće je generacijama umjetnika u nizu stilskih perioda, pa su je tako mnogi slikari i kipari i u našemu dobu, inspirirani sakralnom tematikom, interpretirali modernim i suvremenim likovnim jezikom. Hrvoje Marko Peruzović značajni dio svojega opusa posvetio je motivima kršćanske ikonografije, povezujući slikarskom provedbom i vjerničkim predanjem dubinu činjeničnog i snagu poruke. Umjetničkim činom zbivanja i tekstovi opisani i upisani u Evanđelju postaju životna zbilja za samog umjetnika i sve promatrače koji im pristupaju s radošću u razumijevanju smisla. Događaji na putu spasenja u svojoj punini opredmećeni su u sadašnjosti i vodilja su na putu k vječnosti. Peruzović itekako shvaća ulogu sakralne umjetnosti, a time i svoju odgovornost da talentom, kreativnim promišljajem, iskrenošću pristupa, slikarskim molitvama kroz odabrane motive prati i produbljuje svojim senzibilitetom i uvjerenjem pojedine misli i cjelovitost Evanđelja.
Peruzović je slikar rano izgrađenog stila, s likovno logičnim i uzbudljivim približavanjem i udaljavanjem, prema i od temeljnog koridora izraza, potvrđujući se umjetničkim dosezima kao autor slikarske autentičnosti, vlastite varijante ekspresionističke poetike. Nije se zatvarao u neke stroge okvire stilistike (a ekspresionizam ih konačno i ne poznaje), u otkrivanju forme sa snažnom emocionalnošću, bilo lirske, ili češće dramatske konotacije. Primjena deformacije tjelesnog, ponekad i drastično razlaganje anatomske uvjetovanosti, akcenti, osakaćivanja, potenciranja udova u izgledima figurativnog, novih perspektivnih odnosa, sastavnice su prožimanju ozračja emocionalne napetosti i samih likova. U strukturu oblika i same površine slike, Peruzović razložno unosi i elemente ornamentalnog, neobične "kaligrafije" različitog usmjerenja dužih i kraćih linija, kao oblika otklona od realistične datosti. I na ogoljelom korpusu i razvedenosti draperije, koncentrirajući se na organičko, ali i skicoznost geometričnog. S realizacijom slike u kojoj je tijelo i "duhovna materija", proizašla iz ranjivosti forme, gdje narativnost kroz likovno oslobađanje tkivom crtačke teksture dobiva stvarno i simbolično svjetlo mističnosti. (...)
- Stanko Špoljarić
