U sklopu manifestacije Designomat Graz od 29. travnja do 29. svibnja 2016. bit će postavljena izložba 'Awarded Design from Croatia + Design by Bogdan Budimirov' u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva i Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija.
vrijeme: 29.04.2016.
mjesto: Graz
Izložbom, koja će se održati u prostoru Designhalle (Designhalle, Lazarettgürtel 62, 8020 Graz), obuhvaćeno je 20 radova dobitnika nagrada i posebnih priznanja na Izložbi hrvatskog dizajna 1314, kao i dokumentarna mini-retrospektiva posvećena arhitektu i dizajneru Bogdanu Budimirovu, dobitniku Nagrade hrvatskog dizajnerskog društva za životno djelo 2014. godine.
Ovo predstavljanje ujedno je i najava nadolazeće bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna 1516, koja će se u rujnu ove godine održati u Muzeju za umjetnost i obrt.
Riječ je o četvrtom gostovanju nagrađenih radova s izložbe 1314, nakon predstavljanja u Istanbulu 2014., Danima komunikacija u Rovinju 2015. te u Multimedijalnom kulturnom centru u Splitu u siječnju 2016. godine. Izložba hrvatskog dizajna žirirani je prikaz recentne dizajnerske produkcije kroz dvogodišnje razdoblje u svim dizajnerskim disciplinama te obuhvaća sva područja dizajna, od izrazito tržišno uvjetovanih projekata do onih nastalih u neprofitnom, kulturnom i istraživačkom kontekstu. Na Izložbi hrvatskog dizajna 1314, održanoj u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu u rujnu 2014. bila su predstavljena 324 profesionalna i studentska rada u kategorijama dizajna vizualnih komunikacija, dizajna u digitalnim medijima/dizajna interakcija, industrijskog/produkt dizajna, prostornih i grafičkih intervencija i sistema, modnog i odjevnog dizajna te koncepta. Na izložbi u sklopu Designmonat Graz prikazujemo 20 radova nagrađenih u svojim specifičnim kategorijama, kao i malu dokumentarnu izložbu posvećenu djelu Bogdana Budimirova.
Design by Bogdan Budimirov
Bogdan Budimirov nadilazi uže disciplinarne okvire i pojednostavljeno shvaćenu poziciju arhitekta i dizajnera kao „stvaratelja oblika“. Šest desetljeća njegovog aktivnog istraživačkog rada u različitim mjerilima: od crtaće ploče do aerodroma, treba interpretirati u svjetlu nastojanja da se moderno sistemsko mišljenje i integracija znanja uključe u logiku projektiranja. Budimirov ulazi u praksu još kao student, u dinamičnom kontekstu urbane ekspanzije i industrijalizacije u socijalističkoj Jugoslaviji nakon 2. svjetskog rata. Milje zemlje u obnovi i razvoju je plodan za Budimirova, homo fabera zainteresiranog za metode racionalne organizacije i angažiranja svih raspoloživih, a oskudnih resursa. Radoznao i poduzetan Budimirov iskustva empirijski sabire proučavajući druge proizvodne grane i traži modele korjenite reforme građevinske industrije. Progresivni program modernizma u dizajnu tražio je od stvaraoca-inovatora uključenost u tehnološka i ekonomska pitanja na putu prema ukidanju disciplinarnih granica između kulture, znanosti i tehnologije. Totalna koordinacija proizvodnje materijalnog okoliša pokazala se političkom utopijom, a dilema koju je artikulirao Cedric Price pitanjem: „tehnologija je odgovor, no što je pitanje?“ ostaje otvorena. No etička, pa i estetska dimenzija integralnog projektiranja koja inzistira na utemeljenosti odluka u racionalnim (i razumnim) argumentima je još uvijek aktualna. Zato su metode, znanje i vrijednosti koje Budimirov razvija i zastupa u najmanju ruku jednako važni kao i njegovi realizirani radovi. (ulomak iz teksta Maroja Mrduljaša)
