U subotu, 16. srpnja, u Beogradu, u Muzeju istorije Jugoslavije, otvara se izložba u organizaciji MSU Zagreb pod nazivom 'Drugarica à la mode'. Izložba rasvjetljava fenomen odijevanja i mode u Zagrebu od 1945. do 1960. godine. Izložba se može razgledati do 2. listopada.
vrijeme: 16.07.2011.
mjesto: Beograd; Muzej istorije Jugoslavije
Velika antropološka izložba bila je prve takve vrste u cijeloj regiji, autor je Ante Tonči Vladislavić, dizajner i sveučilišni profesor. Nakon što je doživjela uspjeh i veliko zanimanje publike pri prvom predstavljanju 2006. na Zagrebačkom velesajmu, sad će je tijekom ljeta i dijela jeseni imati prilike vidjeti i beogradska publika (16. 7. – 2. 10. 2011).
Razdoblje, obuhvaćeno izložbom, iznimno je zanimljivo jer pokazuje sudar dviju ideologija – komunističke i građanske, dva svjetonazora – istočnog i zapadnog, dva modna stereotipa – nemodne 'drugarice' i 'gospođe s memorijom', nekadašnje milostive, što će poslije pod utjecajem Diorova new looka, EXAT-a 51, modnih i filmskih časopisa rezultirati novim hibridom – 'drugaricom gospođom'.
Na tragu zapadnog utjecaja oblikovat će se i u 'drugarice' želja za modom kao poseban oblik estetizacije što stvara neku vrstu 'hibridnog' stereotipa 'drugarice–gospođe'. Utjecaj EXAT-a 51, obrazovanje umjetnica, modni časopisi (Naša moda, Svijet), film, fotografija, modne revije, modni saloni, razvoj tekstilne i odjevne industrije, brži protok informacija sa Zapada, stvorit će poseban odnos prema modnom diktatu visoke mode, i to u proizvodnji mode po mjeri u krojačkim salonima, koja je vrlo često jeftinija inačica mode sa Zapada. Neovisno o skromnosti, ta je moda izrazito kreativna, luksuznog i rafiniranog izgleda. To modno razdoblje možemo nazvati razdobljem krojačkih salona koje je proizvelo modu sa svim karakteristikama vremena iz 1950-ih, sukladno stilu visoke mode velikih europskih modnih središta.
Značajan doprinos kulturi odijevanja i razvoju modnog sustava možemo pratiti zahvaljujući bogatoj modnoj dokumentaciji, a to su: fotografije, citati iz različitih dokumenata, društvene i privatne zbirke fotografija, amaterske fotografije, časopisi, novine, brošure, priručnici, knjige… koji nam riječju i vizualno prenose sliku o novom liku žene, o njezinom odijevanju i modi toga vremena.
Na izložbi su zastupljene fotografije o iz privatnih albuma i muzejskih zbirki, iz privatnih kolekcija, te iz ženske revije Svijet. Epohu odlično dočaravaju i ilustracije iz frizerskog udžbenika, bontona, naslovnice Ilustriranog Vjesnika, razni dokumenti, spisi i videozapisi.
Vladislavić se fokusirao na odnos političke moći i mode, odnosno, značenje određenih uniformi. Izložba prati razvoj mode u Zagrebu i njezin odnos prema europskim modnim centrima kao što su Pariz, London i Rim. Još za vrijeme 'K & K' monarhije, Zagreb je bio poznat po krojačkim salonima i naginjao je miteleuropskom stilu, a nakon 1945. postao je jedinstveni primjer kulture odijevanja u kojem su se objedinile karakteristike 'milostiva s memorijom' i 'drugarica'. Zagreb je po tome bio specifičan u cijeloj bivšoj Jugoslaviji i čak unutar cijelog komunističkog bloka.
