U institutu za suvremenu umjetnost, u petak, 13. ožujka, s početkom u 20 sati, otvara se izložba Antonia Grgića 'svi podaci, ako zahtijevaju više prostora, mogu biti ispisani i kao dodatni tekst'. Riječ je o do sada neizloženom i nerealiziranom radu, kojeg je autor nekoliko puta prijavljivao na godišnji natječaj T-HT@msu, i koji nikada nije bio prihvaćen za izlaganje. Izložba ostaje otvorena do 20. ožujka.
vrijeme: 13.03.2015. 20,00
mjesto: Zagreb; Institut za suvremenu umjetnost, Trg kralja Tomislava 20
Radi se o prijedlogu u kojem bi u slučaju da se realizira, sudjelovali nasilno otpušteni radnici T-HT-a, tvrtke koja je partner Muzeja suvremene umjetnosti i financijer navedenog natječaja i pripadajućih nagrada.
'…Dok u razvijenom kapitalizmu, kritika izrasta iz marginalne pozicije i integrira se sa vremenom u mainstrem naizgled i dalje bivajući odvojena od sistema, ovdje, u tranziciji koja glumi kapitalizam mada to nije, je drugačiji slučaj. Ovdje same korporacije organizacijski i medijski potpomažu prihvatljiv oblik umjetničke kritike niti ne pokušavajući održati privid distance.
Znači korporacije stvaraju sliku umjetnosti koja kritizira konzumerizam i korporacije da bi ga prodale kao medijski proizvod i prihvatljivu kritiku samih sebe, zapakiran u visoku estetsku formu. Jer samo korporacije imaju, kao EPH ili T-HT, moć da priskrbe dovoljan attention economy koji će izdići neki proizvod koji će nositi aureolu vrhunske umjetnosti i čije se izlaganje u galeriji plaća svotom korporativnih razmjera. To je opasnost suvremene umjetnosti o kojoj također govori Baudrillard: da je ništa ne razlikuje od tehničke, oglašivačke, medijske, numeričke djelatnosti. Nema više transcendencije, postaje zrcalna igra sa suvremenim svijetom onakvim kakav se zbiva.' Antonio Grgić
Antonio Grgić, rođen 1973.g., diplomirao je arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu pri Sveučilištu u Zagrebu. Bavi se vizualnim umjetnostima. Kao glavne interese svojeg umjetničkog djelovanja ističe urbani prostor kao umjetnički medij. Glavn interes su mu urbane intervencije i performansi kojima propituje veze između ideoloških, socijalnih i osobnih psiholoških snaga u urbanom okruženju i vremenu. Izradio je više urbanih plastika u Republici Hrvatskoj te Memorijalni park skulptura na mjestu prvog koncentracijskog logora u NDH; Danica kod Koprivnice. Izlagao je u inozemstvu i Hrvatskoj. Objavljuje prozu i poeziju, te tekstove o teoriji prostora, teoriji i povijesti arhitekture i likovnih umjetnosti. Sudjelovao je na nizu umjetničkih festivala: Street Art Festival, Koprivnica; FIUK, Koprivnica; Perforacije, Split; Dani performansa, Varaždin; Moja zemlja, Štaglinec ; Festival Željezara, Sisak.
