Izložba '45.' otvara se u četvrtak, 10. ožujka, s početkom u 19 sati, u Hrvatskom povijesnom muzeju. Riječ je o kompleksnoj muzeološkoj prezentaciji 1945. godine, koja je u mnogim aspektima političkog i društvenog života bila razdjelnica hrvatske povijesti. Izložba ostaje otvorena do 14. kolovoza.
vrijeme: 10.03.2016. 19,00
Godina 1945. još je uvijek godina političkih prijepora, raznih interpretacija i ocjena te predstavlja izazov na koji Hrvatski povijesni muzej, nastavljajući niz povijesnih izložbi, nastoji odgovoriti činjenično i utemeljeno na recentnim historiografskim djelima, a pomoću izvornih muzejskih predmeta i arhivskog gradiva.
Izložba će prezentirati ključne povijesne, političke i kulturno-društvene događaje iz 1945. godine kroz četiri tematske cjeline:
• Prema kraju rata
• Kraj rata i poraće
• Svakodnevnica
• Kultura i znanost
Autorice izložbe su kustosice Hrvatskoga povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar, Ana Filep, Nataša Mataušić i Snježana Pavičić. Arhitekturu i logo izložbe potpisuje Neda Cilinger d.i.a., a likovni postav je timski rad djelatnika Hrvatskog povijesnog muzeja.
Unutar četiri glavne tematske cjeline prezentirat će se između ostalog zadnji dani i zločini NDH, završne vojne operacije, Bleiburg i Križni put, manifestacije političkog karaktera, obnova i izgradnja, izbori za ustavotvornu skupštinu, promjena vlasničkih odnosa, agrarna i novčana reforma, folksdojčeri, „U ime naroda“ – represija i zločini komunističkog režima, odnosi Crkve i države, svakodnevnica, moda, sport, likovna umjetnost, karikatura i strip, kazalište, film, glazba, književnost, sveučilište.
O navedenim temama svjedoče odabrani predmeti iz zbirki Hrvatskoga povijesnog muzeja te predmeti i arhivsko gradivo posuđeni iz 68 domaćih i inozemnih muzejskih i arhivskih institucija te 22 privatna posuditelja građe. Pojedini predmeti i arhivsko gradivo javnosti će biti prezentirani po prvi puta.
Na izložbi su osim originalnih predmeta i svjedočanstava zastupljene multimedijalne prezentacije, animirana karta „Drugi svjetski rat u Europi i Hrvatskoj“ te interaktivna instalacija „Kronologija '45.“. Ključan segment na izložbi su intervjui „Fragmenti vremena“ snimljeni s ljudima različitog uzrasta, nacionalne pripadnosti, te ideoloških i političkih opredjeljenja koji doprinose sagledavanju kompleksnosti teme. Autorica intervjua je kustosica Petra Braun.
Godina 1945. još uvijek je godina prijepora, raznih interpretacija te ocjena i to ne samo u Hrvatskoj, već i šire. Posljedica je to nemogućnosti distanciranog procesuiranja intenzivnih političkih događaja i lomova koji su pokrenuli lavinu napetih odnosa između društva i pojedinca.
Osim dobro poznatih i utvrđenih povijesnih činjenica neosporno je najvažnija ta da je 1945. godine završio Drugi svjetski rat, ali i da je te godine bačena atomska bomba. Za Hrvatsku je bitno naglasiti da je istovremeno bila i na strani pobjednika i strani gubitnika, te da je došlo do radikalne smjene vlasti. Uz to, postavljajući ovu izložbu nastojali smo ukazati i na druge aspekte koji obilježavaju tu godinu, a nisu isključivo vojno-političkog karaktera. Zanimalo nas je što se konkretno zbivalo 1945., od siječnja do prosinca te godine koja u sebi sadrži nekoliko legitimnih represivnih političkih sustava, fašistički i komunistički te kontinuirano trajanje monarhističkih aspiracija. Zatim, zanimalo nas je što je u pozadini političkih zbivanja, kako su se transformirali društveni odnosi, te „ono svakodnevno“ što je pritiskalo malog čovjeka.
Opredijelili smo se za prikaz cijele godine budući da izložbom želimo pokazati poznate ali i potpuno nepoznate, zanemarene činjenice. Ovoj izložbi nije namjera, balansiranje raznih političkih strana ili traženje neke nemoguće ravnoteže, nije ni postavljanje apsolutnih istina, ni relativizacija vojne pobjede nad fašizmom. To najmanje. Ne spori se činjenica da je 1945. godine u javnim i manifestacijskim oblicima prekinuta ideologija fašizma, osobito poražavajuća po pitanjima rasizma, nacionalne isključivosti, represije i straha, no svjesni smo da nastupa dugotrajna epoha ideologije komunizma s nesagledivim posljedicama represivnog sustava.
Povijest treba stalno preispitivati, a posebno one godine, događaje, pojave i osobe koje su već postale neupitne, kanonizirane i čvrsto postavljene vrijednosti. Ne zato da bi ih se postavilo opozitno, već upravo zato da bi se pokazalo što ih je to takvima učinilo.
