U sklopu programa 'Umjetnička baština u fokusu mladih znanstvenika 2', u srijedu, 20. svibnja u 18, 30 sati, u prostorima DPUH-a, održava se predavanje Ines Amruš 'Company town' Bat’a u Borovu.
vrijeme: 20.05.2015. 18,30
mjesto: Zagreb; DPUH, Preradovićeva 44
Valorizacijom i komparativnom analizom rekonstruira se formiranje i transformiranje 'company town-a' Bat’a u Borovu izgrađenog na meandru desne obale plovnog Dunava na 1 340 rkm, gdje su već bili formirani željeznički i međunarodni cestovni koridori, samo 4 rkm uzvodno od Vukovara. U razdoblju između dva svjetska rata potreba širenja industrijske proizvodnje gume i obuće tvrtke Bat’a iz industrijskog grada Zlina u Češkoj očitovala se u izvozu arhitektonskih i urbanističkih projekata iz Građevinskog ureda Bat’a što je dovelo do izgradnje tzv. satelitskih gradova Bat’a u Europi i svijetu.
Specifični arhitektonski izraz i urbanistički koncepti satelitskih gradova Bat’a zasnovani su na principima teorijskih promišljanja sabranih u neobjavljenim knjigama Idealni industrijski grad za budućnost nastalih u Građevinskom uredu Bat’a u Zlinu između 1930. i 1941. godine. Borovo je bio jedan od većih i razvijenijih satelitskih gradova Bat’a iz kojeg se upravljalo industrijskim pogonima i filijalama na području cijelog Balkana, bliskog Istoka i Afrike. Idejni urbanistički planovi arhitekata Františeka Lydie Gahure i Antonina Viteka prolazili su razne modifikacije.
Zbog izbijanja Drugog svjetskog rata Borovo je samo djelomično realizirano prema idejnom konceptu, a urbanističko planiranje nastavljeno je 1950-ih kada je jugoslavenski arhitekt Radovan Mišćević izradio idejni urbanistički plan Borova u internacionalnom stilu. Početkom 1990-ih uslijed Domovinskog rata započela je stagnacija i devastacija Borova. Unazad nekoliko godina kulturno–povijesna cjelina u Borovu zaštićena je kao Registrirano kulturno dobro RH pod nazivom „Bata-Ville“ kada je napokon započela i planska revitalizacija urbane sredine.
Ines Ambruš diplomirala je povijest umjetnosti i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2005. zaposlena je u Upravi za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskom odjelu u Osijeku. Upisana je na doktorski studij na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu s temom doktorske disertacije Company town Baťa u Borovu kod mentora Tomislava Premerla.
