Odjel za filozofiju Matice hrvatske, u suradnji s Odsjekom za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Institutom za filozofiju u Zagrebu, najavljuje Filozofski simpozij 'Živo filozofiranje' povodom 70. rođendana Branka Despota. Simpozij će se održati 9. i 10. studenoga (petak/subota), u Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu.
vrijeme: 09.11.2012.
mjesto: Zagreb, MH, Strossmayerov trg 4
Program
• Petak, 9. studenoga 2012.
9.00 Otvaranje simpozija
Pozdravne riječi (predsjednik Matice hrvatske, pročelnik Odjela za filozofiju MH, pročelnik odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta, ravnatelj Instituta za filozofiju)
9.30 Zvonko Posavec: Kraj metafizike i dolazak neželjenoga gosta
10.15 Vladimir Premec: Hrvatski jezik u filozofiranju Branka Despota
11.00 Mislav Ježić: Filozofijske svečanosti profesora Despota
11.45 Stanka
12.15 Milan Uzelac: Na putu u Platonopolis
13.00 Lino Veljak: Banalnost zdravoga razuma i dostojanstvo filozofije
13.45 Stanka
15.30 Srećko Kovač: Što je protuslovlje?
16.15 Bojan Marotti: Što je to la philologie active?
17.00 Stanka
17.30 Davor Ljubimir: Uz genealogiju apsoluta
18.15 Krešimir Brlobuš: Sluhom vođena i sluhu primjerena filozofija glazbe
19.00 Damir Gregurić (glasovir): L. van Beethoven: 2. stavak V. Koncerta za klavir i orkestar u Es-duru, op. 73; L. van Beethoven: 2. stavak IV. Simfonije u B-duru, op. 60; Potpourri alla Marlene Dietrich
• Subota, 10. studenoga 2012.
9.30 Stjepan Kušar: Pojam vjere u Kantovoj filozofiji religije
10.15 Ozren Žunec: Archaia physis. Aristofanov govor u Platonovu Simpoziju
11.00 Petar Šegedin: O bitku pretpostavke. Uz Platonova Parmenida
11.45 Stanka
12.15 Igor Mikecin: Aner philosophos
13.00 Damir Barbarić: Drugi početak
13.45 Završetak simpozija
Organizacijski odbor: Damir Barbarić, Igor Mikecin i Petar Šegedin
Akademik
Branko Despot rođen je 6. srpnja 1942. godine u Zagrebu. Studirao je filozofiju i grčki jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1961-1965). Doktorirao je na istome Fakultetu 1975. godine obranivši disertaciju pod naslovom
Filozofiranje Vladimira Dvornikovića. 1968. izabran je za asistenta na Institutu za filozofiju Sveučilišta u Zagrebu, od 1969. do 1971. kao asistent-volonter vodi proseminar iz grčke filozofije na Katedri za povijest filozofije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a 1971. izabran je za asistenta na istoj Katedri. 1978. izabran je za znanstvenog asistenta, 1979. za docenta, a 1984. za profesora i znanstvenog savjetnika. 1989. ponovno je izabran za redovitog profesora, a 1997. izabran je u trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora u humanističkom znanstveno-nastavnom području, znanstveno polje filozofija. Bio je dugogodišnji voditelj poslijediplomskog studija filozofije na Odsjeku (do 2005). 2010. izabran za člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
