Završena 2. kampanja obnove kasnoantičke tvrđave Turinina

Tvrđava se tako više nije ni vidjela s okolnih cesta koje je nekad nadzirala. Turnina, koje se brojni Rovinjci i žitelji okolnih mjesta dobro sjećaju zbog nekadašnjih obaveznih školskih izleta, tako je opet osvanula, na vrhu brda i može se lijepo vidjeti sa zapadne strane.

Lani je obavljeno lasersko skeniranje tvrđave, na temelju čega je napravljen arhitektonski snimak postojećeg stanja te izrađen 3D model. Utvrđeno je da je objekt dug 23,5 i širok 14 metara, što se gotovo poklapa s izmjerama u bečkim hvatima, koje je još 1540. vršio zemljopisac i kartograf Pietro Coppo. Prema zapisima koje je objavio u svom djelu 'Du Situ Histriae', Coppo je Turninu vidio kao cjelovitu građevinu. P njegovom nacrtu tlocrt tvrđave je bio u obliku kvadrata, a prema Rovinju na zapadu bio je izgrađen aneks dugačak gotovo 12 metara.

Povijesni podaci sugeriraju da se u aneksu nalazila cisterna, koja je osiguravala autonomiju postrojbama koje su tvrđavu koristile kao osmatračnicu. Prema spomenutim opisima, zgrada je imala četiri etaže, ukupne visine 16 metara, a sadašnji ostaci prizemlja s bačvastim svodovima i prvim katom dosežu do upola toliko.

Nakon snimanja ove su godine počela arheološka istraživanja na južnoj strani objekta, gdje je zbog pristupa bilo najlakše organizirati radove, a od starijih podataka se o tom dijelu tvrđave najmanje moglo doznati. Stare fotografije iz prve polovice 20. stoljeća uglavnom su bile snimane sa sjeverne strane, ali su se iz njih ionako vidjele samo vizure objekta, pa su tek sadašnja mjerenja pokazala istinitost podataka navedenih u starim knjigama.

Kopanjem sonde široke četiri i dugačke osam metara, s južne strane utvrde, arheolozi su pronašli ostatke južnog perimetralnog zida građevine, širokog gotovo dva metra. Ispred ovog pronađen je još jedan obrambeni zid. Riječ je o naknadno izgrađenom zidnom skošenju, koje je trebalo dodatno osigurati utvrdu od eventualnih napada. Pronađeni ulomci keramike datiraju u 14. stoljeće, kada je prema povijesnim izvorima tvrđava gubila na svom značenju i napuštena je kao vojna utvrda, iako je kao osmatračnica korištena i stoljećima kasnije.

- Većina prikupljenih arheoloških nalaza pripada ulomcima keramičkog posuđa. Uglavnom je rieč o ulomcima grubog kuhinjskog posuđa, odnosno lonaca ukrašenih jednostrukim valovnicama i plastičnim trakama dekoriranim utiskivanjem oštrim predmetom. S obzirom na oblike pronađenih posuda, možemo zaključiti da se radi o posuđu proizvedenom u 13. i 14. stoljeću. Pronađeni su i ulomci glazirane stolne keramike, koja je služila za posluživanje hrane. Riječ je o ulomcima posuda iz skupina rane venetske te arhajske majolike. Ovakvo je posuđe došlo u Istru iz radionica sjeverne Italije tijekom 13. i 14. stoljeća. Malobrojni keramički ulomci ukazuju da je dio tog posuđa do Turnine stizao iz udaljenih, tada razvijenih radioničkih centara u Španjolskoj, kaže Josip Višnjić.

većina ovogodišnjih financijskih sredstava bila je usmjerena na konzervatorsko-restauratorske radove, građevinsku sanaciju najugroženijih dijelova utvrde, koji su za cilj imali spriječiti daljnje propadanje. Tako je obnovljen jedan od velikih, lučno zaključenih prolaza u središnjem zidu utvrde, kao i djelomično oštećeni bačvasti svodovi prizemnih prostorija. radove na Turnini je pod nadzorom arheologa izvodila tvrtka Macuka iz Sv. Petra u Šumi, licencirana za rad na zaštićenim kulturnim dobrima.

- Turnina je izniman povijesni i arheološki lokalitet šireg značenja. Jedinstveni je fortifikacijski objekt kakvog ne pronalazimo na području Istre, ali ni u širem okružju. Izgrađena je na poziciji koja dominira širim područjem Rovinja te su se odavle mogli nadzirati kopneni pristupi gradu, ali i plovni putovi od Limskog kanala pa sve do brijunskog otočja. Pozicija objekta, odbrana zbog nadzora, i danas pruža jednu od najimpresivnijih vizura na šire rovinjsko područje. Unatoč urušavanju, posebno od sredine prošlog stoljeća, na Turnini su još uvijek sačuvani značajni dijelovi originalnih građevinskih struktura, koji zbog svoje iznimne vrijednosti zaslužuju sustavan pristup istraživanjima i sanaciji objekta. Ovisno o novcu koji će biti osiguran za nastavak projekta, Turnina bi u svega nekoliko godina mogla postati cjelovito saniran i prezentiran spomenik, ističe Josip Višnjić.

U Hrvatskom restauratorskom zavodu, koji je ponovno otkrio zaboravljenu utvrdu, zadovoljni su da je Ministarstvo kulture prepoznalo Turninu kao značajan arheološki i povijesni lokalitet. Prošle je godine za prva istraživanja Ministarstvo izdvojilo 80, a ove godine 100 tisuća kuna.

- Nadamo se da će se uspostaviti suradnja s lokalnim institucijama, posebno Zavičajnim muzejom, Centrom za povijesna istraživanja i Turističkom zajednicom, te da će se Turnina moći prezentirati s ostalim brojnim arheološkim i kulturno-povijesnim lokalitetima šireg područja Rovinja, a s obližnjom Monkodonjom i Mušegom iz brončanog doba postati jedna od najdominantnijih točaka rovinjskog kulturnog krajolika. Za nastavak radova, edukativnu i turističku valorizaciju utvrde najvažnije je osigurati pristup, koji do danas nije riješen na adekvatna način. Nadamo se da će se u rješavanju tog problema uključiti i lokalna samouprava, zaključuje Višnjić.

Do utvrde je relativno lako doći. sa široke makadamske ceste, koja vodi do građevinskog deponija na sjeveroistočnoj strani brda, do tvrđave se stiže prohodnom stazom, preostalom od nekadašnjeg puta koji se lako raspoznaje po suhozidima. Put do vrha Turnine bio bi, dakle, lalo urediti. Budući da su tu cestu prema deponiju, poljski put prema Rovinjskom selu i dobro posjećena bike staza, posjetitelje i turiste nije teško dovesti do tvrđave.

Uz bike stazu dugačku 26 km, kojoj je najudaljenija točka Rovinjsko selo, mogu se uz prirodne ljepote razgledati brojne poljske crkve – sv. Bartola, sv. Kristofora, sv. Tome i sv. Cecilije, nadomak Turnine.

Autor: Aldo Pokrajac

Izvor: Glas Istre, 25.10.2013.