Jaka arheološka ekipa iz Zadra je posljednjih mjesec i pol dana, na karlobaškom lokalitetu Drvišica, tražila arheološki materijal, svjedočanstvo prošlih vremena te iskopala vrijedne nalaze, vrjednije nego se itko mogao nadati. U potrazi za nalazima iz rimskih vremena, pronašlo se mnogo toga što upućuje na vrijeme četiri stoljeća prije Krista.
vrijeme: 23.07.2013.
mjesto: Drvišica
'Tako je iskopan novčić iz drevne Kartage na kojem se jasno vidi otkud je i kojem povijesnom razdoblju pripada. Kasnije je iskopano i mnogo drugog novca, međutim na tim se novčićima nije dala utvrditi starost prije konzervacije.
Tako su arheolozi pod vodstvom prof. dr. Miroslava Glavičića, znanstvenog novaka Vedrane Glavaš, dr. arheologije Igora Kulenovića, a uz vrijednu pomoć apsolvenata arheologije Nede Ocelić, Ivana Huljeva i Denija Tojčića, dakako i uz napore domaćih 'fizičara' – Karlobažana koji su radili na iskopinama, na svjetlo dana iznesli mnogo korisnog arheološkog materijala što je pohranjen u Kapucinskom samostanu gdje su arheolozi i spavali. Materijal će biti upućen na daljnju znanstvenu obradu. Dakle, prapovijesna Gradina bila je objekt njihova istraživanja.
Razgovarali smo s Vedranom Glavaš, znanstvenim novakom, jednom od članova ekipe koja je na ovom iskopavanju bila najagilnija te zaslužuje sve pohvale za učinjeno. – Istraživanja na Drvišici započela su 20. svibnja ove godine, kaže Glavaš, a završavaju se ovog tjedna. Dakle, mjesec i pol dana istraživanja. Ovo je zapravo dio jednog kompleksnog istraživanja koje se na Velebitu provodi već godinama. Istraživanje je započelo s rekognisciranjem terena, nastavilo se sa zračnim snimanjem i napokon je uslijedilo istraživanje terena. Drvišica je najveći lokalitet na Velebitu kad je u pitanju pretpovijest. Tu nije samo riječ o jednoj gradini, već o bogatom nalazištu s kontinuitetom od prapovijesti, pa sve do naših dana. Na tom lokalitetu imamo prapovijesnu gradinu, povijesne grobove, imamo rimsko naselje, antičku utvrdu, crkvu sv. Vida iz XIII. stoljeća, te današnju upotrebu krajolika za stočarstvo i napasanje stoke.
Iskopane su ukupno 4 sonde, pozicionirane na različitim dijelovima lokaliteta. Dvije sonde su iskopane uz prapovijesni bedem, a ostale dvije na terasama gradine. Istraživanjem je istraženo da je gradina smještena na brdu, izduženog oblika, sa sjeverne i sjeverozapadne strane branjena je bedemom, dok je na strani prema moru građena terasasto od vrha brda pa sve do mora. Na tom dijelu u moru se i sada nalaze fragmenti amfora iz toga doba.
Istraživanjem je ustanovljeno, nastavlja Vedrana Glavaš, da tu postoji arheološki materijal što datira u razdoblju od IV. do I. stoljeća prije Krista. Najveći dio nalaza čine ulomci keramičkih posuda, pa različite amfore, kuhinjska keramika, vrčevi, čaše… Od amfora prevladavaju one rimske iz IV. i III. stoljeća prije Krista, grčko-italski tip iz toga vremena, to je najstariji tip amfora koji se općenito pojavljuje na Jadranu.
Drugi tip amfora su one tipa Lamboglia II, što datiraju između II. i I. stoljeća prije Krista. Ostalu keramiku čine ona helenističkog tipa, zatim keramika s crnim premazom, a najveći dio keramičkog materijala je uvezen vjerojatno nekakvim trgovačkim kontaktima na ove prostore.
Drugi dio keramičkog materijala čini lokalna keramika, ona je nešto grublja i najveći dio tih posuda je služio za kuhanje. Pronađena je i veća količina životinjskih kostiju, koja potječe od prehrane ljudi, pronađeno je i dosta školjaka što su služile za ishranu.
Novac Kartage koji smo do sada iskopali s prikazom božice Tanit na aversu i konja čija glava gleda unatrag na reversu, zbog jasne vidljivosti, sa sigurnošću možemo tvrditi da se radi upravo o tom novcu, ostali novac mora ići na konzervaciju. Imamo dosta polovica ili pak četvrtina odlomljenog novca, to se u ono vrijeme radilo da bi se došlo do sitnijeg novca bez kojeg teško da je moglo biti trgovine.
Od ostalih nalaza imamo dijelove odjeće, recimo fibule koje su služile za zakopčavanje odjeće, imamo i neke cjelovite primjerke fibula, imamo brončane ukrase za kosu, razne karike, brončane igle, osim toga pronađeno je i nešto željeznih predmeta iz svakodnevne upotrebe, čavli, strelica sa tuljcem za nasad….
Ovaj lokalitet se planira istraživati i dalje u budućnosti, a ove radove financiralo je Ministarstvo kulture, Općina Karlobag, uz potporu Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, i kapucinski samostan. Ovo je zapravo, za sada, samo početak istraživanja, prva kampanja na Drvišici koja se ikad provodila, a u budućnosti se planira nastaviti istraživanje, možda već tijekom iduće godine. Lokalitet je zapravo toliko kompleksan da bi se moglo istraživati godinama.
Drvišica ipak nije najstarije naselje na ovom prostoru, koja su ona mi tek trebamo otkriti, ljudi su ovdje živjeli još i puno prije Drvišice, ona je samo najveće naselje, ne i najstarije. Neke smo locirali, ali treba dokazati da su ona najstarija, mi provodimo pregled čitave općine te i ostale lokalitete ucrtavamo u arheološke karte.
Ovim smo istraživanjem utvrdili i pozicije grobova, ljudi su se u to vrijeme pokapali u kamenim škrinjama, napravljenim od 4 okomito postavljena kamena bloka s poklopnicom. Oni su otprilike 1 m dužine, mali su zbog toga što su se ljudi u tom vremenu pokapali u zgrčenom položaju, na boku. Mi smo na više mjesta otkrili lokacije tih grobova.
U planu nam je nastaviti s istraživanjem iduće godine, naravno u suradnji s Općinom jer su nas oni podržali o podržat će nas i dalje. Rodila se i ideja za budućnost, po kojoj bi mogli stvoriti arheološki park na ovim prostorima. U taj park bi se uklopila Terezijana, Crkva sv. Vida, prapovijesna gradina, rimsko naselje i kasnoantička utvrda koja se nalazi na tom terenu. Da bi došlo do realizacije ovog parka, najprije moramo istraživati, tako da bi sve mogli smjestiti na svoje mjesto. To bi sigurno bilo jako korisno za promociju turizma, rekla je na kraju Vedrana Glavaš.' Mladen Kukina
Izvor:
www.novilist.hr
