U Galeriji Prozori, Knjižnica S. S. Kranjčevića, u srijedu, 16. travnja, u 19 sati, otvara se izložba Vanje Babića pod nazivom 'Transformacija 1250'. Izložba ostaje otvorena do 30. travnja.
vrijeme: 16.04.2014. 19,00
mjesto: Zagreb; Galerija Prozori, Knjižnica S. S. Kranjčevića, Zapoljska 1
'Budimo dakle iskreni, većini ljudi kod nas nikada nije bilo tako dobro'. To je rečenica kojom sociolog Ralf Dahrendorf, dakako uz valjanu argumentaciju, započinje predavanja 'U potrazi za novim poretkom'. No već u nastavku uvoda opstruira je s tri ali koja uključuju opservaciju o važnosti životnih prilika, slobode i djelovanja i, na kraju o tome koji su to 'mi' kojima je sad bolje nego ikada. Uvrštavanje među povlaštene, obilje, sitost ili glad vezani su uz globalni obrtaj novca stvarajući sustav kojemu su rast kapitala i dug u temeljima etičkih prosudbi. To je ujedno i polazište umjetničkog istraživanja Vanje Babića. Korištenjem novčanica kao umjetničkim materijalom, obrtanjem njihove estetske i ekonomske komponente, on propituje stvarnu vrijednost novca, njegova udjela u (vlastitu) životu i mogućnosti neke druge ekonomije.

Rad 'Transformacija 1250' uključuje knjigu umjetnika proizašlu iz razgovora autora i stanovnika kvarta o značaju novca te video nastao snimanjem novčanica pod ultraljubičastim osvjetljenjem pri čemu zaštitna kovinska nit na novčanicama fluorescira u duginim bojama. Novčanice su pričvršćene za ventilatore koji ih pokreću pa se na snimci transformiraju u apstraktne kolorističke cirkularne forme nalik planetima, konstruirajući neke nove svemire vizualno posve udaljene od svoje zbiljske pojavnosti. Oznaka 1250 ustvari je količina novca iskorištenog u radu, što je jednako bruto iznosu umjetnikova honorara za izložbu. Irena Bekić, iz predgovora
Vanja Babić rođen je u Zagrebu 1984. godine. Godine 2008. godine upisao je ALU, Odsjek za animirani film i nove medije, a 2011. godine diplomski studij na Odsjeku Novih medija. Njegovi su radovi uglavnom društveno angažirani, preispituju granice umjetnosti, a vlastito iskustvo uzima kao glavnu inspiraciju i motiv svoga rada. Potrebu za intervencijom pronalazi u svakodnevnim situacijama želeći pritom ukazati na probleme koji ga okružuju.