vrijeme: 02.01.2013.
• Helena Sablić Tomić: Uvod u hrvatsku kratku priču
U knjizi je naglasak stavljen na povijesni razvoj kratke priče kao žanra, na teorijski pristup kratkoj priči te na opisivanje njezinih generičkih obilježja. Kratka priča promatrana je u hrvatskom književnom kontekstu.
Kratka priča vrlo je popularan književni diskurs. Poetika kratke priče nije strogo definirana, podložna je raznolikosti, u njoj se iščitavaju povijesni, politički, sociološki, antropološki konteksti. Kratka priča oznaka je za otvoren (i na početku priče i na njezinu kraju) prozni iskaz koji kroz zapis o fragmentu iz svakodnevice upućuje na stanje unutar njega, ostvarujući pri tome formalnu i stilsku ekonomičnost.
U kratkoj priči događaj je interpretiran na individualan način, tako da potpunu ulogu dokumenta ona ne može imati. U priču je upisan subjektivan pogled na zbilju. Takvim načinom pričanja (izbor riječi, konstrukcija rečenice, stilizacija, cjelokupno oblikovanje kratke priče) autor odlično uspostavlja kontakt s čitateljima pa oni, osim što u jednom dahu pročitaju napisano, upisuju u priču i vlastito vrednovanje svakodnevlja. Dobra komunikacija između čitatelja, autora i teksta omogućena je fleksibilnošću kratke priče koja svojom zaključnom otvorenošću zadovoljava horizont očekivanja većine recepijenata. Jedna je od bitnih karakteristika kratke priče težnja ne prema poanti, već središnjem efektu.
Sadržaj: 1. Što kratku priču čini kratkom? / 2. Povijest kratke priče / 3. Generička obilježja kratke priče / 4. Tema, stil i jezik kratke priče / 5. Likovi u kratkoj priči / 6. Kratka priča i kontekst / 7. Kratka priča i autor / 8. Ženski identitet u kratkoj priči / 9. Kratka priča i mediji / 10. Literatura o kratkoj priči
• Lada Čale Feldman, Ana Tomljenović: Uvod u feminističku književnu kritiku
Knjiga Uvod u feminističku književnu kritiku svojim naslovom ukazuje na oprezni zahvat u transdisciplinarno polje feminističke teorije koje je teško svesti isključivo na izučavanje književnosti, premda će se u tim okvirima nastojati zadržati. Razumijevamo pritom riječ „kritika“ u njezinom dvostrukom, književnoteorijskom i polemičkom smislu, prvenstveno kada su u pitanju oslonci na discipline koje se u feminističkoj kritici križaju.
U duhu biblioteke "Uvodi", kojoj je naum ponuditi kratke i dostupne priručnike iz ključnih humanističkih područja na hrvatskome jeziku, i ovaj prije svega predočuje i razjašnjava problemska čvorišta feminističke književne kritike, vodeći prije svega računa o raznim predrasudama koje se uz nju uvriježeno vežu. Utoliko ovo nije iscrpan prikaz svih feminističkih teorijskih škola, autorica i autora što su tijekom povijesti, ali osobito u posljednjim desetljećima 20. i prvom 21. stoljeća postali gotovo nezaobilaznim imenima ove diskusije.
Ovaj "Uvod" obraća se, dakako, povremeno, nekim sugovornicama i sugovornicima, u potrazi za ispomoći oko pojedinih fenomena, termina i pojmovnih prodora, ali je primarni vodič tijekom izlaganja bilo jasno, argumentirano, ako ne i donekle pristrano, zastupanje pristupa u feminističkom kritičkom tumačenju književnosti i srodnih joj umjetničkih fenomena (kazalište, film, likovna umjetnost, kao dodirna područja kojih su se autorice morale dotaknuti, no koja zasigurno zaslužuju zasebne preglede) kakav autorice osobno smatraju metodološki dosljednim.
Sadržaj: 1. „Feministička kritika ne postoji“ / 2. Heteronomija pristupa / 3. Kritika humanistike i društvenih znanosti / 4. Povlaštena psihoanaliza / 5. Neizbježna trijada / 6. Književnost kao (patrijarhalna) institucija / 7. Rod kulturnih obrazaca / 8. Prikaz „Stvari“ ili stvar prikaza?
(Leykam international)
O novim knjigama čitajte na
MV Info i
Booksa.hr.
