Dramski triptih 'U znaku vage', temeljen na proznim predlošcima jednog od najvećih hrvatskih pisaca Ranka Marinkovića, će u petak, 22. veljače, biti premijerno izveden u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, u povodu stote obljetnice piščeva rođenja.
vrijeme: 22.02.2013. 19 h
mjesto: Zagreb; HNK Zagreb, Trg maršala Tita 15
Riječ je o trima dramatizacijama Marinkovićevih proznih tekstova objedinjenih pod jednim naslovom i u režiji troje mladih redatelja, Helene Petković, Ivana Plazibata i Olje Lozice u suradnji s troje također mladih dramaturga - Anom Tonković Dolenčić, Tomislavom Zajecom i Matkom Botićem.
'Ideja da se mladoj generaciji dopusti da sjećanje na velikog dramatičara, prozaika i esejista, kojemu je zagrebački HNK bio svojevrsna 'njegova' kuća, obilježe vlastitim teatarskim jezikom došla je posve prirodno', kazala je na tiskovnoj konferenciji uoči premijere intendantica HNK-a Ana Lederer. 'Željeli smo im pružiti priliku da posve otvoreno interpretiraju Marinkovićevo djelo, jezikom koji žele i u formi koju žele, kako bi pokazali na koji način tu literaturu čitaju današnje generacije', pojasnila je.
'U znaku vage' naslov je jedne Marinkovićeve novele, no ovdje je on korišten tek kao radni naslov koji se kasnije prirodno nametnuo jer se može metaforički tumačiti kao sukus poruke o tome kako je nova generacija odvagnula Marinkovićevo djelo, dodala je.
Ravnateljica Drame HNK-a Sanja Ivić istaknula je kako je ideja bila prepustiti 'kormilo Marinkovićeva broda' mladim autorskim ekipama neopterećenima eventualnom prtljagom piščeve nedodirljive veličine i profesorskog autoriteta kojima su možda opterećene generacije koje su ga poznavale i stasavale pod njegovim mentorstvom. No, svi su dobili jasan zadatak i u tome smislu taj projekt ne čine nikakve improvizacije, već pažljivo razrađene, precizno dramaturški i scenografski obrađene cjeline, napomenula je.
Projekt je podijeljen na tri cjeline koje se temom, pristupom, te dramaturškom i scenskom obradom međusobno posve razlikuju.
Prvi dio, 'Karneval', univerzalna je priča o smjeni vlasti u malom otočkom mjestu gdje dolazi do zabune oko organizacije karnevala, te sukoba dviju karnevalskih povorki. 'Riječ je o pripovjetki koju je lako iščitati i iz današnjeg konteksta', kazala je redateljica Petković. Njezin drugi predmet interesa kod odabira te pripovjetke bio je prikaz Mediterana danas, a izazov je našla u pitanju kako interpretirati sve što stvara Marinkovićev svijet u kazališnom kontekstu, dodala je.
'Prah' je pripovjetka iz zbirke 'Ruke' (1953.) o samoći čovjeka zatvorenog u svojoj sobi koji dobiva pismo od stare ljubavi, jednostavne fabule ali istodobno izrazito elaboriranog sižea. 'U razradi priče uzeli smo slobodu proširivanja Rankovih motiva i same pripovjetke', kazao je redatelj Plazibat.
Glavni protagonist je Tonko plemeniti Jankin, čije unutarnje stanje određuje i usmjerava pripovjedne tokove, plasirajući priču na nekoliko podjednako važnih razina - sadašnjost, prošlost i konačni spoj toga dvoga. 'Iako je on sam u sobi, mi smo ga čuli kao priču punu glasova i užasne buke glasova. Odgovarajući na pitanje tko su ti glasovi, širili smo Rankovo prozno pismo u vlastito dramsko pismo i, u konačnici, u moje kazališno pismo', pojasnio je. 'Tu smo našli izazove i slobodu u komunikaciji s Rankom Marinkovićem', dodao je.
Treću cjelinu redateljica Lozica i dramaturg Botić zamislili su kao dramatizaciju temeljenu na više tekstova – 'Poniženje Sokrata', 'Balkon', 'Ni braća ni rođaci', 'Mislilac nad osam grobova', 'Suknja' i 'Samotni život tvoj'. Fokus je stavljen na motiv poniženja, čest kod Marinkovića, preko kojega se otvara tragikomičan svijet Mediterana koji pokazuje da je tanka granica između onoga što je tragikomično a što duhovito, kazala je Lozica. Realiziran je kao gotovo neverbalni teatar a priču priča jedan lik iz 'Poniženja Sokrata'.
Scenograf svih triju predstava je Igor Vasiljev, koji je istaknuo kako je bilo nemoguće scenografski objediniti tri posve različita redateljska senzibiliteta zbog čega se u scenografskom smislu predstave podudaraju tek u detaljima.
Glazbu potpisuje Frano Đurović za prva dva dijela, te Matko Botić za treći. Kostimografiju su radili Matea Pasarić, Petra Dančević i Mario Leko. Svjetlo je oblikovao Deni Šesnić, scenski pokret Blaženka Kovač i Maja Marjančić, a jezična je savjetnica Đurđa Škavić.
Glumački postav 'Karnevala' čine Siniša Popović, Goran Grgić, Franjo Kuhar, Zijad Gračić, Alen Šalinović, Ana Begić, Barbara Vicković, Dušan Bućan i Luka Dragić. U 'Prahu' nastupaju Milan Pleština, Iva Mihalić, Damir Markovina, Ivan Glowatzky, Daria Lorenci, Ivana Boban i Ljubomir Kerekeš. 'Po motivima novela Ranka Marinkovića' (III. dio) nose glumci Zvonimir Zoričić, Dušan Bućan, Dušan Gojić, Mirta Zečević, Katija Zubčić, Vlasta Ramljak i Lana Barić.
Ranko Marinković (1913.-2001.) jedan je od najvećih hrvatskih pisaca i jedan od najizvođenijih domaćih autora. Književnim se radom počeo baviti još 1931., a prve stihove objavio je u časopisu Mladost, nakon čega se posvetio prozi. Jedan je od pokretača književne revije Dani i ljudi (1935.), pisao je feljtone, novele, književno-kritičke članke i kazališne kritike, te surađivao u raznim dnevnim novinama i časopisima. Kao dramski autor debitirao je 1939. s tekstom 'Albatros' na pozornici Drame zagrebačkog HNK-a, a idućih je godina postao svojevrsnim 'kućnim' dramskim autorom. Na toj su pozornici praizvedene sve njegove drame i brojne dramatizacije, od 'Glorije' (1955.), preko kultne dramatizacije romana 'Kiklop' (1976.), potom premijere dramskog teksta 'Politeia ili Inspektorove spletke' 1977., praizvedbe drame 'Pustinja' 1982. te praizvedbe dramatizacije romana 'Zajednička kupka' 1989., pa sve do najnovije izvedbe 'Glorije' (2004.). Bio je direktor Drame HNK-a od 1946.-1950., a od 1951. do umirovljenja predavao je dramaturgiju na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti. (Hina)
