U sklopu međunarodne izložbe 'The Politics and Pleasures of Food', koja se održava od 21. rujna do 17. studenog 2013. godine u Halle 14, centru za suvremenu umjetnost, u Leipzigu, Njemačka, organizira se stipendijski program za vizualne umjetnike. Prijave za sudjelovanje otvorene su do 5. kolovoza 2013.
vrijeme: 01.09.2013.
prijava: 05.08.2013
mjesto: Lepizig, Njemačka
Program se odvija kroz tri mjeseca, od 1. rujna do 1. studenog 2013. Pozivaju se kandidati da prijave projekte koji se baziraju na procesualnosti i performativnosti, te odgovaraju temi izložbe. Ključni kriterij procjene nije medij, već kvaliteta prijedloga.
Umjetnik dobiva stipendiju u iznosu 1000 € mjesečno, jednokratni iznos od 500 € za trošak materijala te jednokratni iznos do 500 € za putne troškove. Organizatori osiguravaju studijski prostor i stan.
Više nego išta drugo, hranjenje određuje naše živote. Kao nezaobilazna osnovna potreba, suočavamo se s njom svakodnevno u našoj goloj egzistenciji. Međutim, uz osnovno održavanje naših vitalnih funkcija, hrana značajno doprinosi našem općem stanju. Sitost i užitak nemaju samo fiziološke, nego i psihološke i društvene dimenzije.
Zdravstveno ludovanje ili poremećaji prehrane, brza hrana ili
fusion cuisine, asketizam ili stresno prejedanje, društvene večere ili društveni biznis, za ponijeti ili dostava kući, od gole nužnosti do čistog užitka do pretjerivanja – spektar je neograničen: radi se o slobodi de-označavanja nečije dijete kao i o unutarnjim i vanjskim prisilama ovog elementarnog aspekta postojanja.
Kao dio svake ljudske kulture (i religije), 'politika i užitak hrane' izraz su ideologija i društvenih odnosa, razine razvoja ili nazadovanja civilizacije. Njezin potencijal da sudjeluje u izgradnji zajednice i zajedničkih događanja, kao i njezina funkcija u društvenom razlikovanju (kralj jede različito od prosjaka) dio su evolucije. Ono si što jedeš, a stoga ono što jedemo i kako se hranimo ne ovisi samo o prevladavajućim uvjetima, već i utječe na njih.
U privilegiranim regijama 'mobilizacija' hrane iz čitavog svijeta vodi do jedinstvenog kulinarskog raspona djelovanja. To stvara globalni jelovnik koji dozvoljava izbor između visoke kuhinje i spore hrane, veganastva i vegetarijanstva, organskog i ekološkog fetišizma, a može se odražavati u svjesnijim i zdravijim prehrambenim izborima.
U zemljama u razvoju u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, milijarda ljudi umire od gladi – sedmina ljudske populacije. Godišnje, 8,8 milijuna ljudi umire od gladi – svakog dana svake 3 sekunde. Čak i u najrazvijenijim svjetskim ekonomijama, u SAD-u, 10 milijuna ljudi gladuje ili, kako se službeno kaže, 'imaju vrlo nisku prehrambenu sigurnost'.
No, na zemlji ne nedostaje hrane: ona jednostavno ne dolazi do onih kojima je potrebna. Globalno zatopljenje, klimatske fluktuacije, suše, poplave, oružani sukobi, korupcija, loše upravljanje, rastuća svjetska populacija, rast etanola, promijenjene navike potrošnje nove srednje klase u Kini i Indiji te politika subvencioniranja farmi, na primjer u EU, pogoršavaju situaciju. Tijekom monopolizacije resursa od strane multinacionalnih koncerna, nastavlja se geopolitički teret ratova za regije sa sirovim materijalima. Glavne namirnice postaju roba; zajedničko vlasništvo tradicionalnih agrarnih kultura postaje patentirano privatno vlasništvo.
Ratovi 21. stoljeća vodit će se oko vode i riže, kukuruza ili soje, oko prava na ulov ribe u oceanima i žitnih polja u Africi. No ujedno, skandali oko sigurnosti hrane, bio-pirati i genetski modificirana hrana uzdrmavaju ideju da je 'hrana samo hrana' kao što smo oduvijek znali. Kako potrošači 21. stoljeća misle i osjećaju o onome što jedu i piju?
Prijavnica
