Škartdirektor – izložba grafičkog dizajna i oglašavanja

Izložba će dati uvid u proteklih 10 godina profesionalnog djelovanja ovog međunarodno nagrađivanog autora (r. 1971. u Zagrebu) na polju grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija. Biti će izloženi plakati, tiskani oglasi i TV reklame koji ilustriraju pozitivnu primjenu grafičkog dizajna nastalog u visokokomercijalne svrhe.

Prema riječima samog autora, naziv izložbe 'Škartdirektor' aktualizira problematiku sve izraženijeg ali prešutnog prijezira spram takvog dizajna, naspram onog drugog, 'humanističkog', nastalog u kulturne, humanitarne i sl. svrhe, kojemu struka apriori pripisuje veću vrijednost. 'U trenutku kada se pod pojam vizualnih komunikacija može ugurati gotovo sve, čini mi se da se u našoj sredini oglašavanje nastoji izgurati 'van', tj. počinje se stvarati jedna neprirodna elitistička situacija podjele unutar same struke na 'čisti' grafički dizajn (onaj nekomercijalni, nekorporativni, humanistički, kulturnjački) i 'prljavi' (banalniji, visokokomercijalni,dizajn u kontekstu profitno orijentiranog kapitalizma, jednom riječju – škart dizajn - koji nije takav zbog svojih niskih vizualnih dosega već per se).'

U predgovoru izložbi Krešimir Purgar je napisao: 'Pogledamo li neke od ponajboljih uradaka Gorana Štimca, prvenstveno njegove plakate i oglase nastale u rasponu od jednog desetljeća – Komarac (Heineken), Špinat (Hyundai), Cigareta (Hrvatska liga protiv raka), Blu i još neke – susrećemo se s jednostavnošću vizualnog komuniciranja par excellence. Ta jednostavnost nije samo posljedica reducirane narativnosti i svođenja složenih struktura priče na prepoznatljivi simbol, nego i osmišljene stilske strategije koja dodatno fokusira narativnu strukturu na vizualni simbol.(…)

Poetski element u radovima grafičkog i reklamnog dizajna Gorana Štimca je vizualna metafora i ona se najčešće opredmećuje u minimalističkom stilu.(…) Goran Štimac nije izmislio minimalističke oglase. Taj tip advertisinga je vrlo tražena roba na svjetskim festivalima oglašavanja i stručnim časopisima koji bi od reklame htjeli stvoriti umjetnost. Recipročna vrijednost jedne i druge neće se vjerojatno nikada dogoditi, ali ne zato što je riječ o suštinski neusporedivim vrijednostima (uostalom, poststrukturalizam nas je naučio da svako djelo, bilo ono umjetničko ili ne, ima svog vlastitog čitatelja), nego zato što podizanje vrijednosti trivijalne kulture automatski smanjuje ekskluzivnost proizvoda visoke umjetnosti. Nove paradigme u humanističkim znanostima, poput vizualnih studija, koje u spomenutome ne vide nikakav problem, dopuštaju svim vizualnim artefaktima da ponovo artikuliraju vlastitu poziciju. Uz pomoć teorije i povijesti srodnih vizualnih disciplina oglašavanje bi moglo dobiti novu, “nenamjensku” vrijednost. Radovi Gorana Štimca za sada idu u tom smjeru.'

Goran Martin Štimac (r. 1971.) je umjetnički direktor i tekstopisac, bivši višegodišnji kreativni direktor agencije Digitel. Dobitnik je niza nagrada i priznanja na domaćim i međunarodnim oglašivačkim festivalima poput New York Festivals, Epica, Eurobest, MIAF, Magdalena, Effie Croatia, Festo, izložbama ZGRAF-a i HDD-a, itd. Od 2006. godine vodi vlastiti studio Razum&Osjećaji u kojemu se bavi oblikovanjem vizualnih komunikacija s naglaskom na primjeni grafičkog dizajna u oglašivačkoj industriji. Član je ULUPUH-ove Sekcije za grafički dizajn i vizualne komunikacije i Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD). Živi i radi u Zagrebu.