Ministrica kulture RH dr. sc. Andrea Zlatar Violić, u utorak, 5. ožujka, sudjelovat će u Sarajevu na sastanku projekta 'Nominacija stećaka - srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika na Popis svjetske baštine UNESCO-a', zajedničkom projektu Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.
vrijeme: 05.03.2013.
mjesto: Sarajevo
Pokrenut na inicijativu Bosne i Hercegovina 2009. godine projekt je dobar primjer regionalne suradnje i multinacionalne nominacije. Istraživanja groblja sa stećcima, publikacije i izložbe, stručni rad nadležnih službi u svim uključenim državama rezultirali su prepoznavanju važnosti stećaka kao kulturne baštine kod stručne javnosti. Susretom ministara kulture u Sarajevu na najvišoj razini želi se dati podrška završnoj fazi projekta, dok će stručni timovi za izradu nominacije usuglasiti završne dijelove teksta zajedničke nominacije
Stećci su srednjovjekovni monolitni kameni spomenici koji su zastupljeni na gotovo cijelom području današnje Bosne i Hercegovine, te dijelovima Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Nastaju u drugoj polovici 12. stoljeća, a intenzivno se klešu i ukrašavaju u 14. i 15. stoljeću. U 16. stoljeću izrada stećaka postupno nestaje.
Evidentirano je oko 70.000 stećaka na oko 3300 lokaliteta. Razlikuje se pet osnovnih tipova stećaka (ploča, sanduk, sljemenjak, križina i stub). Osnovnu umjetničku kvalitetu stećaka predstavljaju ukrasi izvedeni u dvije klesarske tehnike (plitki reljef i gravirani klesarski crteži).
Među ukrasnim motivima, uz simbolizam svojstven srednjovjekovnoj umjetnosti, raspoznaju se svjetovni i religiozni simboli te ostali ornamenti koji se međusobno prepliću i upotpunjuju. Natpisi na stećcima pisani su bosančicom, a sadrže vjerske formule, ilustriraju motiv junačke (viteške) smrti, daju informacije o pokojniku ili samo pokojnikovo ime, a dio natpisa sadrži moralnu (vjersku) pouku.
Stećci su obično koncentrirani u skupinama – u grobljima pojedinih obitelji sa svega nekoliko stećaka, u grobljima čitavih rodova prosječno s 30 do 50 spomenika te u grobljima seoskih općina ponekad i s više stotina nadgrobnih spomenika. Od posebnog su značaja reprezentativna groblja pojedinih vlastelinskih obitelji, kao samog vrha feudalnog društva.
U Hrvatskoj je poznato više od 400 lokaliteta sa stećcima i to u južnim dijelovima zemlje, ponajviše u zaleđu dalmatinske obale, a negdje i na samoj obali, od Konavala do sjeverne Dalmacije te u južnom i središnjem dijelu Like. Posebno su česti u okolici Dubrovnika, oko ušća Neretve, u Makarskom primorju te Vrgoračkoj, Imotskoj i Sinjskoj krajini. Po svim aspektima svoje pojave i razvoja stećci ostaju jedna od specifičnosti hrvatske kulturne baštine.
Najbolje sačuvani lokaliteti u Hrvatskoj su: Lokalitet Cista Velika – Velika i Mala Crljivica, Općina Cista Provo, Splitsko-dalmatinska županija i Lokalitet Dubravka – Sv. Barbara, Općina Konavle, Dubrovačko-neretvanska županija.
