U Galeriji Vladimir Filakovac, do 29. studenog, može se pogledati retrospektivna izložba crteža akademskog slikara Minje Bosanca.
vrijeme: 12.11.2012.
mjesto: Zagreb; Galerija Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a
Još za života slikarsko djelo Minje Bosanca bilo je dobro znano i visoko je vrednovano u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, pod čime podrazumijevamo i poznavanje njegova stvaralaštva u akademskoj zajednici i zavidnu mu razinu vrednovanja među njegovim kolegama, ne samo onima u atelijerima u Medulićevoj ulici u Zagrebu! U promicanju njegova slikarstva značajan su prilog dali i likovni kritičari:Vladimir Mlaković, Juraj Baldani, Željko Sabol, Ljerka Mifka, Radovan Vuković, Marina Baričević, Elena Cvetkova, Josip Škunca i Darko Schneider, pisac uvodne studije u monografskoj knjizi o djelu Minje Bosanca tiskane u Zagrebu 2003.godine.
Na, iako malobrojnim, ali studijski koncipiranim samostalnim izložbama, kao i sudjelovanjem na skupnim, tematskim, problemskim, bijenalnim, trijenalnim izložbama, slikarstvo Minje Bosanca bilo je prepoznato po tematskoj osebujnosti i izvornosti, te, napose, po iznimnom crtačkom umijeću kojega je kritika akceptirala i naglašavala tu njegovu odliku. No, naročita pozornost pridavana je Bosančevoj imaginativnoj komponenti kao pokretačkoj energiji njegova crteža čije su ga silnice i oblikovale u jedinstvenu likovnu činjenicu. I, unatoč tome što su prepoznatljive i različite stilske sastavnice u njegovu izrazu, primjerice nadrealističke, one nisu zatomile ni potisnule likovnu elementarnost crte i boje kojima je oblikovao svoje crteže u njihovoj netaknutoj i iskonskoj čistoći likovne izražajnosti kojom je ovaj veliki i melankolični osamljenik dao dragocjen prilog hrvatskoj umjetnosti druge polovine 20. stoljeća.
'Veličinu moderne umjetnosti', kako to formulira Henning Ritter, 'čini upravo to što je zadržala individualnost i subjektivnost kao uvjete svojeg postojanja...'
Djelo Minje Bosanca, premda još uvijek nedovoljno istraženo, pa time ni adekvatno kontekstuirano u suvremnoj umjetnosti, svojom tihom i postojanom snagom izražava njegovu ljudsku i stvaralačku individualnost koju upravo čitamo u crtežima ovog likovnog pjesnika na njegovoj posthumnoj izložbi. Milan Bešlić
Minja Bosanac rođen je u Pavlovcu kraj Bjelovara 1938. godine. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1963. godine, u klasi profesora Ive Šebalja. Bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića od 1963. do 1969 godine. Pomogao je profesoru Hegedušiću izraditi zastor A. D. 1973. za Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, a u tehnici fresco buono izveo je Bitku na Sutjesci na Tjentištu. Sudjelovao je u likovnim kolonijama u Ečkoj, Strmcu i Kumanovu. Samostalne izložbe održao je u Zagrebu 1967., 1974., 1976., 1979; u Čakovcu 1979; u Nišu 1979. i 1982. godine. Skupno je izlagao od 1964. godine u Rijeci, Subotici, Vinkovcima, Bjelovaru i Zagrebu. O njemu su pisali Darko Schneider, Željko Sabol, Ljerka Mifka, Marina Baričević, Radovan Vuković i Malina Zuccon Marić. Godine 2003. izdana mu je likovna monografija u izdanju Galerija Apedemak, Zagreb. Preminuo je u Zagrebu 2007. godine. U Galeriji Ulrich u Zagrebu 2008. godine priređena mu je Memorijalna izložba djela iz ostavštine.
