U petak, 16. ožujka, u 13 sati, u Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti, održat će se prezentacija engleskog izdanja vodiča HMNU -a: The Croatian Museum of Naïve Art / Guide to the Museum Collection: Naïve, Art Brut and Outsider Art. Uvodnu riječ govorit će Vladimir Crnković, a na promociji sudjeluju Tonko Maroević, Marijan Špoljar, Feđa Vukić i Boris Ljubičić.
vrijeme: 16.03.2012. 13,00
mjesto: Zagreb; Hrvatski muzej naivne umjetnosti, Sv. Ćirila i Metoda 3
Ovaj Vodič donosi izbor najboljih umjetnika Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti i njihovih najkarakterističnijih i najvrsnijih ostvarenja; time se zorno predočuje da Muzej, uz kapitalna djela nacionalne kulture, posjeduje i respektabilnu zbirku umjetnina stranih majstora s nizom ključnih radova. Projektom je obuhvaćeno 48 umjetnika sa 185 vrhunskih umjetnina. Svaki je autor predstavljen kratkim sinteznim osvrtom gdje su naznačene sve najvažnije tematske, stilsko-morfološke i poetičke značajke svakoga pojedinog opusa. Sve započinje kraćom enciklopedijskom natuknicom kojom se objašnjava pojam naiva ili naivna umjetnost, a u nastavku se interpretiraju i neki drugi pojmovi iz sfere samouke umjetnosti 20. stoljeća, primjerice art brut i autsajderska umjetnost – što je sve u fokusu interesa Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti.
Slijedi kratka kronologija naive u Hrvatskoj, s izdvojenim osvrtom na pojavu takozvane Hlebinske slikarske škole – Ivan Generalić, Mirko Virius, Dragan Gaži, Ivan Večenaj, Mijo Kovačić i njihovi sljednici – te na nezavisne autore – Petar Smajić, Emerik Feješ, Matija Skurjeni, Ivan Rabuzin i drugi. Slijedi poglavlje o hrvatskoj autsajderskoj umjetnosti – Jakov Bratanić, Hrvoje Šercar, Ambroz Testen, Drago Trumbetaš – te poglavlje o stranim majstorima iz kolekcije Muzeja, gdje se izmjenjuju vrhunski umjetnici naive, artbrutizma i autsajderskog stvaralaštva – Erich Bödeker, Pietro Ghizzardi, Jože Horvat Jaki, Ilija, Pavel Leonov, Sofija Naletilić Penavuša, Nikifor, Sava Sekulić, Milan Stanisavljević, Willem van Genk, Bogosav Živković itd. Zaključno se podastire izbor iz crteža, akvarela i grafika hrvatske naive, s djelima Ivana Generalića, Rabuzina, Ivana Lackovića, Kovačića itd.
Dva posljednja poglavlja donose predšasnike hrvatske naive; u prvom je riječ o pučkim sakralnim slikama na staklu anonimnih autora iz 19. stoljeća, u drugom izbor iz stvaralaštva članova Udruženja umjetnika Zemlja – ponajprije i ponajviše Krste Hegedušića – koji su pripomogli otkriću, stasanju i afirmaciji fenomena Hlebinske škole, što će reći i naive u Hrvatskoj.
U novom izložbenom prostoru Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti, u palači Rauch, kamo će se Muzej preseliti u doglednoj budućnosti, bit će moguće izložiti cca 250 eksponata, tako da će se moći dobiti zorna predodžba o svim najvažnijim stvaraocima, svim najvrsnijim djelima, svim stremljenjima, tendencijama naive i autsajderskog stvaralaštva, kao što će se moći predstaviti svi najrazličitiji oblici moderne samouke umjetnosti – kako domaće, tako i strane provenijencije. I odabir tih umjetnika i umjetnina već je definiran, te se podudara, istodobno brojem antologijskih djela širi s prezentacijom u ovom Vodiču.
Osim spomenutih, u ovoj je antologiji riječ i o stvaralaštvu sljedećih umjetnika: Franje Mraza, Franje Filipovića, Martina Mehkeka, Josipa Generalića, Ivana Lackovića, Franje Vujčeca, Nade Švegović Budaj, Dragice Lončarić i Stjepana Ivanca iz Hlebinske škole. Slijede Lavoslav Torti, Eugen Buktenica, Slavko Stolnik, Drago Jurak i Krešimir Trumbetaš iz segmenta nezavisnih autora, te iznova Jurak koga svrstavamo i u autsajdersku umjetnost. Među stranim autorima, uz navedene, nižu se: Enrico Benassi, Taizi Harada, Pal Homonai, Vangel Naumovski, Simon Schwartzenberg i Germain van der Steen. U poglavlju o crtežima, akvarelima i grafikama hrvatske naive, osim spomenutih, nalaze se i djela Feješa, Smajića, Skurjenija, Drage Trumbetaša, Krešimira Trumbetaša i Dragice Lončarić. Zaključno, među umjetnicima udruženja umjetnika Zemlja, osim Krste Hegedušića, predstavljaju se djela Ivana Tabakovića, Marijana Detonija i Ede Kovačevića.
Na kraju knjige, u dokumentaciji, popis je najvažnije literature od 1911, od prve monografije o Henriju Rousseauu, do 2011. godine. Ovom se antologijom zorno demonstrira zašto hrvatska naiva, uz Rousseaua i francuske klasike prve generacije, slovi kao jedan od najvažnijih i umjetnički najrelevantnijih segmenata svjetske naive.
Opseg knjige: 232 stranice sa 185 reproduciranih umjetnina u boji, 48 fotoportreta umjetnika te 61 reprodukcijom naslovnica raznih monografija, knjiga, kataloga te muzejske zgrade i izložbenih dvorana. Autor projekta i urednik je Vladimir Crnković, prijevod: Graham McMaster, dizajn: Boris Ljubičić, Studio International
U prigodi promocije Vodiča obilježit će se i 60 godina kontinuiranog postojanja i djelovanja Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti, koji je prvi i najstariji muzej naive u svijetu, osnovan 16. ožujka 1952. i otvoren za javnost 1. studenog te iste godine pod nazivom Seljačka umjetnička galerija; godine 1956. institucija mijenja ime u Galerija primitivne umjetnosti, da bi od 1994. djelovala pod sadašnjim nazivom.
